.wpb_animate_when_almost_visible { opacity: 1; }
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
  • Tele
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
Mea moni e le masani ai

Aristotle

Aristotle - Le faifilosofia Eleni anamua, natura, aʻoga a Plato. Fautua ia Alexander le Sili, faavaeina o le peripatetic aoga ma aloaia aloaia. Ua taʻua o ia o le faifilosofia sili ona taua o aso anamua, o ia na faataatiaina faʻavae o aso nei faʻasaienisi saienisi.

E tele tala mananaia i le talaaga o le Aristotle, o le a talanoaina i lenei tusitusiga.

O lea la, ae e te leʻi i ai o se puʻupuʻu faʻasolopito o Aristotle.

Talaaga o Aristotle

Aristotle na fanau i le 384 TLM. i le taulaga o Stagira, tu i le itu i matu o Sasaʻe Eleni. I le fesoʻotaʻiga ma lona nofoaga fanau, na masani ona taʻua o ia o le Stagirite.

O le faifilosofia na tupu aʻe ma sa ola aʻe i le aiga o le fomaʻi tuufaasolo o Nicomachus ma lona faletua o Festis. O se mea moni manaia o le tama o Aristotle o le fomaʻi faʻamasinoga a le tupu Maketonia o Amynta III - o le tamamatua o Alesana le Sili.

Tamaititi ma talavou

Sa amata ona suʻesuʻe e Aristotle le tele o isi saienitisi a o laiti. O le faiaoga muamua a le tama o lona tama, o le i le tele o tausaga o lona talaaga na tusia ai 6 galue i vailaʻau ma le tasi tusi i luga o filosofia masani.

Na taumafai Nicomachus e avatu i lona ataliʻi le aʻoaʻoga sili ona lelei. I se faaopopoga, sa ia manao ia Aristotle e avea foi ma vailaʻau.

E taua le maitauina o le tama na aʻoaʻo le tama e le gata i le saienisi saʻo, ae faʻapena foʻi le filosofia, lea sa sili ona lauiloa i lena taimi.

O matua o Aristotle na feoti a o talavou pea o ia. O le iʻuga, o le toʻalua o lona tuafafine matua e igoa ia Proxen, na ia aveina aʻoaʻoga a le aliʻi talavou.

I le 367 TLM. u Na alu Aristotle i Atenai. O iina na amata ai ona ia fiafia i aʻoaʻoga a Plato, mulimuli ane avea ma ana tama aʻoga.

Ile taimi ole talaʻaga, ose aliʻi suʻesuʻe na fiafia e le gata ile filosofia, ae faʻapena foʻi i polokiki, biology, zoology, physics ma isi science. E taua le maitau na ia suesue i le aʻoga a Plato mo le tusa 20 tausaga.

Ina ua maeʻa ona faia e Aristotle ona lava manatu e uiga i le olaga, na ia faitioina manatu o Palato e faatatau i le taua o mea uma.

O le faifilosofia na atiaʻe lona talitonuga - o le muamua o fomu ma mea, ma le le mavavaeeseina o le agaga mai le tino.

Mulimuli ane, na maua e Aristotle le avanoa mai le Tupu o Filipo II e alu ai i Maketonia e tausi le talavou o Alesana. O lona iʻuga, sa avea o ia ma faiaoga o le lumanaʻi komesina mo le 8 tausaga.

Ina ua toe foi Aristotle i Atenai, na ia tatalaina lana filosofia aʻoga "Lyceum", sili lauiloa o le peripatetic aoga.

Aʻoaʻoga Faʻafilosofia

Na vaevaeina uma e Aristotle saienisi i vaega e 3:

  • Faʻamatalaga - metaphysics, physics ma metaphysics.
  • Aoga - amio lelei ma polokiki.
  • Foafoaga - ituaiga uma o faatufugaga, e aofia ai solo ma tala faʻapitoa.

O aʻoaʻoga a le faifilosofia na faʻavae i luga o mataupu autu e 4:

  1. Mataupu o le "lena mai ai".
  2. Fomu o le "a".
  3. O le mafuaʻaga mafuaʻaga o le "mai fea."
  4. O le sini o le "a mo le a."

Faʻalagolago i faʻamaumauga o le amataga, Aristotle mafua ai gaioiga a mataupu i le lelei poʻo le leaga.

O le faifilosofia o le tuaʻa o le hierarchical system o vaega, lea sa i ai tonu 10: mafatiaga, tulaga, ute, faʻatatau, aofaʻi, taimi, lelei, nofoaga, umiaina ma gaioiga.

O mea uma o loʻo i ai ua vaevaeina i inorganic formations, le lalolagi o laʻau ma mea ola, le lalolagi o 'eseʻese ituaiga o manu ma tagata.

I le aluga o nai isi seneturi, o ituaiga o mea faigaluega a le setete na faʻamatalaina e Aristotle na faʻataʻitaʻia. Na ia faailoaina lana vaai mamao o se tulaga sili ona lelei i le galuega "Politics".

E tusa ai ma le saienitisi, taʻitasi tagata iloa i totonu o le sosaiete, talu ai e ola e le gata mo ia lava. E fesoʻotaʻi o ia ma isi tagata e ala i aiga, faigauo ma isi ituaiga o faiā.

E tusa ai ma aʻoaʻoga a Aristotle, o le sini a le sosaiete a tagata lautele e le gata i le atinaeina o le tamaoaiga, ae faapea foi i le manao ia ausia le lelei lautele - eudemonism.

Na matauina e le tagata mafaufau le 3 lelei ma le 3 ituaiga leaga o le malo.

  • Lelei - malo tutoʻatasi (autocracy), aristocracy (pule o le sili ona lelei) ma le amio lelei (setete).
  • O mea le lelei o le pule saua (o le tulafono o le pule saua), oligarchy (le pule a nai tagata) ma le temokalasi (pule a tagata).

I se faʻaopopoga, Aristotle totogia tele atisi. Mo se faʻataʻitaʻiga, i lona mafaufau e uiga i le fale mataaga, na ia faʻaiʻuina ai o le i ai o le faʻailoga o le faʻataʻitaʻi, o loʻo i totonu o le tagata, e maua ai e ia le fiafia moni.

O se tasi o galuega taua a le faifilosofia Eleni o le tuufaatasiga "I luga o le agaga". I totonu, na laga e le tusitala le tele o fesili faʻatusa e faʻatatau i le olaga o le agaga o soʻo se meaola, faʻamatalaina le eseesega i le va o le i ai o le tagata, manu ma laʻau.

I se faʻaopopoga, Aristotle na atagia mai i lagona (paʻi, sogisogi, faʻalogo, tofo ma vaʻai) ma le 3 agavaʻa o le agaga (tuputupu aʻe, lagona ma mafaufauga loloto).

E taua le maitauina o le mafaufau na suʻesuʻe uma saienisi na i ai i lena vaitaimi. Na ia tusia le tele o tusi e uiga i mafuaaga, biology, astronomy, fisiki, solo, dialectics ma isi aʻoaʻoga.

O le aoina o galuega a le faifilosofia e taʻua o le "Aristotle's Corpus".

Olaga patino

E toetoe lava a leai se mea tatou te iloa e uiga i le olaga o Aristotle. Ua iloa o le tele o tausaga o lona talaaga, na faʻaipoipo faʻalua.

O le faletua muamua o le saienitisi o Pythias, o ia o le afafine fai o le pule saua o Asosa o Troas. I lenei faʻaipoipoga, na fanau ai le teine ​​o Pythias.

Ina ua mavae le maliu o lona faletua, sa faaipoipo faasolitulafono Aristotle i le auauna Herpellis, na fanaua ia te ia se atalii, Nicomachus.

O le tagata poto o se tagata tuʻusaʻo ma lagona, aemaise pe a oʻo i le filosofia. O le taimi lava na ia misa ai ma Plato i se tulaga matua tele, ma le le malie i ona aitia, na amata ai ona ia aloese mai se avanoa e feiloaʻi ai ma se tamaititi aʻoga.

Oti

Ina ua tuanaʻi le maliu o Alesana le Sili, na amata ona aliali mai pea le fouvalega faasaga i le pulega a Maketonia i Atenai. I le vaitaimi lea i le talaaga o le Aristotle, i le avea ai ma faiaoga muamua o le taitaiau, e toatele na tuuaia i le le talitonu i le Atua.

O le tagata mafaufau e tatau ona tuua Atenai ina ia aloese mai le faʻanoanoa tulaga o Socrates - oona i le oona. O le faaupuga "Ou te manao e laveaʻi le Atenai mai se fou solitulafono faasaga i filosofia" na ia faaleoina, mulimuli ane mauaina tele lauiloa.

E leʻi umi, ae o le tagata poto ma ana tamaiti aʻoga, ma o atu i le motu o Evia. 2 masina mulimuli ane, i le 322 TLM, na maliu ai Aristotle i se gasegase alualu i luma o le manava. O le taimi lena ua 62 ona tausaga.

Ata na tusia e Aristotle

Maimoa le vitio: PHILOSOPHY - History: Aristotle on the Purpose of Life HD (Iuli 2025).

Mataupu Talu

Mary Tudor

Mataupu O Sosoo Mai

O le a le manatu faaalia

Mataupu E Fesootai I Ai

Pavel Sudoplatov

Pavel Sudoplatov

2020
Mea manaia e uiga i uʻamea

Mea manaia e uiga i uʻamea

2020
100 mea moni o le talaaga o le A.S. Pushkin

100 mea moni o le talaaga o le A.S. Pushkin

2020
George Clooney

George Clooney

2020
20 mea moni ma tala e uiga ia Jack London: o se maoaʻe tusitala Amerika

20 mea moni ma tala e uiga ia Jack London: o se maoaʻe tusitala Amerika

2020
100 mea moni e uiga i pusi

100 mea moni e uiga i pusi

2020

Tuua Lau Faamatalaga


Mataupu Manaia
Nadezhda Babkina

Nadezhda Babkina

2020
40 mea moni manaia mai le soifuaga o Napoleon Bonaparte

40 mea moni manaia mai le soifuaga o Napoleon Bonaparte

2020
Konafesi a Tehran

Konafesi a Tehran

2020

Vaega Lauiloa

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

E Tusa O Le Tatou

Mea moni e le masani ai

Faasoa Atu I Lau Uo

Copyright 2025 \ Mea moni e le masani ai

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

© 2025 https://kuzminykh.org - Mea moni e le masani ai