.wpb_animate_when_almost_visible { opacity: 1; }
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
  • Tele
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
Mea moni e le masani ai

Seneca

Lucius Annay Seneca, Seneca le Itiitipe faigofie Seneca - Roman Stoic faifilosofia, tusisolo ma le setete. Faiaoga o Nero ma o se tasi o le maoaʻe sui o stoicism.

I le talaaga o Seneca, e tele mea mananaia e fesoʻotaʻi ma filosofia ma lona lava olaga.

O lea, ae e te leʻi i ai o se puʻupuʻu talaʻaga o Seneca.

Talaaga a Seneca

Seneca na fanau i le 4 TLM. u i le taulaga Sipaniolo o Cordoba. Na ola aʻe o ia ma sa ola ae i se aiga mauoa na auai i le vasega o solofanua.

O le tamā o le faifilosofia, o Lucius Anneus Seneca le Toeaina, ma lona tina, o Helvia o ni tagata aʻoaʻoina. Ae maise lava, o le ulu o le aiga o se tagata tiʻetiʻe solofanua Roma ma faiupu.

Na maua e matua o Seneca se isi tama tama, o Junius Gallion.

Tamaititi ma talavou

I le amataga o lona soifua, na aumaia e lona tama ia Seneca i Roma. E leʻi umi ae avea le tama ma se tasi o tamaiti aʻoga o le Pythagorean Sotion.

I le taimi lava e tasi, na aʻoaʻoina Seneca e le au Stoics pei o Attalus, Sextius Niger ma Papirius Fabian.

Seneca Matua lona manao i lona ataliʻi e avea ma loia i le lumanaʻi. Na fiafia le tamaloa ona ua lelei lelei le aʻoaʻoina o le tama, ese le aʻoaʻo, ma lelei foi ona tomai faʻafaifeʻau.

I lona talavou, na amata ona fiafia Seneca i filosofia, ae ui i lea, i lalo o le malosi a lona tama, na ia fuafua ai e faʻafesoʻotaʻi lona olaga ma loia. E manino lava, semanu e tupu pe a na leai le faʻafuaseʻi o maʻi.

Seneca na faamalosia e alu mo Aikupito e faaleleia lona soifua maloloina iina. O lenei mea na le fiafia ai le aliʻi ma na ia manatu ai e pule i lona ola.

A o iai i Aikupito, sa faaauau pea ona aʻoaʻo Sen Sen. I se faʻaopopoga, na ia tuʻuina atu le tele o taimi i le tusiaina o mea moni saienisi galuega.

I le toe foʻi ai i lona atunuʻu, na amata ai ona faitio lautele e Seneca le faiga o loʻo i ai nei i totonu o le Emepaea o Roma ma taʻitaʻi setete, ma tuuaia le mulimuli i amioga le mama. I le vaitaimi lea o lona talaaga, na ia amata tusia tusitusiga fesoʻotaʻi ma amio lelei ma faʻafitauli tau amio.

Gaoioiga a le setete

Ina ua avea Caligula ma pule o le Emepaea o Roma i le 37, na ia manaʻo e fasioti Seneca, aua sa matua leaga i ana gaioiga.

Peitai, o le pule o le taupulega o tupu o le taupulega, na fautua mo le faifilosofia, ma faapea mai e le o toe umi ae maliu ona o maʻi.

Ina ua sau Claudius i le paoa 4 tausaga mulimuli ane, na ia fuafuaina foi e faamuta Seneca. Ina ua maeʻa feutanaʻiga ma lona toʻalua, o Messalina, na ia auina atu le tagata tautala maasiasi e faaaunuua i le motu o Corsica, lea na nofo ai mo le 8 tausaga.

O se mea moni manaia o le saolotoga o Seneca na faʻaalia e le faletua fou o Claudius - Agrippina. I le taimi lena, sa popole le fafine i le alu aʻe i le nofoalii o lona atalii e 12 tausaga le matua, Nero, ina ua mavae le maliu o le emperor.

Na popole Agrippina e uiga i le tama a Claudius mai lana uluaʻi faʻaipoipoga - Britannica, o ia foi e mafai ona pule. O le mafuaʻaga lea na ia faʻatosina ai lana tane e toe faafoʻi Seneca i Roma ina ia avea ai o ia ma faufautua a Nero.

O le faifilosofia o se faiaoga lelei tele mo se taulealea na, i le 17 o ona tausaga, na avea ma tupu o Roma. Ina ua amata le nofoaiga a Nero, na ia tuuina atu ia Seneca le tofi o le konesula, ma faʻamanuiaina foi ia te ia i le tulaga o se fautua malosi uma.

Ma e ui lava na maua e Seneca se mana, tamaoaiga ma taʻutaʻua, i le taimi lava e tasi na feagai o ia ma le tele o faigata.

O Lucius Seneca na faalagolago atoa i le emepaea leaga, ma na inosia foi tagata lautele ma le Senate.

Na mafua ai le mea moni na filifili le tagata mafaufau e faamavae ma le lotomalie i le 64. E le gata i lea, na ia siitia toetoe o lona tamaoaiga uma i le setete tupe, ma o ia lava na nofo i se tasi o ana esetete.

Filosofia ma solo

Seneca o se sa tausisi i le filosofia o le Stoicism. O lenei aʻoaʻoga na folafolaina le le popole i le lalolagi ma lagona, le fiafia, maliu ma se uiga toʻafilemu i soo se suiga i le olaga.

I se uiga faʻatusa, o le faʻamaoni e faʻatusalia le mausali ma le lototele i tofotofoga o le olaga.

E taua le maitauina o manatu o Seneca e fai lava sina ese mai manatu o aga masani a Roma. Na ia saili ia malamalama i le mea o le atulaulau, o le a le puleaina o le lalolagi ma le auala e galue ai, ma na suʻesuʻeina foi le mataupu o le malamalama.

O aitia a Seneca e maua lelei i Moral Letters ia Lucilius. I totonu o ia tusi, na ia taʻua ai o le filosofia muamua lava fesoasoani i se tagata e galue, ae le naʻo mafaufauga.

O Lucilius sa fai ma sui o le aʻoga a Epikuro, sa sili ona lauiloa i aso anamua. I le taimi lena, e leai ni aʻoga faʻafilosofia faʻatusatusa e pei o le Stoicism ma le Epicureanism (tagai Epicurus).

Na manaʻomia e le Epicureans le fiafia i le olaga ma mea uma e maua ai le fiafia. I le isi itu, na tausisi le au Setoiko i se olaga soona fai, ma taumafai foi e taofi o latou lava lagona ma manaʻoga.

I ana tusitusiga, na talanoaina ai e Seneca le tele o mataupu tau amio ma amioga. I le On Anger, na saunoa ai le tusitala e uiga i le taua o le taofiofia o le ita, faʻapea foi ma le faʻaalia o le alofa mo se tasi tuaoi.

I isi tusitusiga, na talanoa Seneca e uiga i le alofa mutimutivale, lea e taʻitaʻia ai le tagata i le fiafia. Na ia faamamafa foi e faapea, o pulega ma taitai e manaʻomia faapitoa le alofa mutimutivale.

I le aluga o tausaga o lona talaaga, na tusia ai e Seneca ni tusi se 12 ma ni faʻalavelave se 9 e faʻavae i tala faʻasolopito.

Faʻapea foi, le faifilosofia avea lauiloa mo ana upu. Ana aphorism le mafai lava ona leiloa lo latou taua.

Olaga patino

E mautinoa le mautinoa, e tasi le paʻaga a Seneca e igoa ia Pompey Paulina. Ae ui i lea, e mafai lava na mafai ona tele ana ava.

Toetoe lava leai se mea e iloa e uiga i le olaga o Seneca. Peitai, o le mea moni sa alofa moni Paulina ma lana tane e leai se masalosalo.

O le teine ​​lava ia na faʻaalia lona manaʻo e oti faʻatasi ma Seneca, ma talitonu o le olaga e aunoa ma ia o le a le aumaia ia te ia se fiafia.

Oti

O le mafuaaga o le maliu o Seneca o le le faapalepale o le tupu o Nero, o ia o se tagata aʻoaʻo o le faifilosofia.

Ina ua maua le taupulepulega leaga a Piso i le 65, na faafuaseʻi lava ona taʻua le igoa o Seneca, e ui lava e leai seisi na tuuaia o ia. Peitai, o le mafuaʻaga lea na faamuta ai e le emperor lona faiaoga.

Na faatonu e Nero ia Seneca e tipi ese ona alatoto. I le po o lona maliu, o le tagata poto na matua filemu ma malu i le agaga. Pau lava le taimi na faʻafiafiaina ai o ia ina ua amata ona faʻamavae i lona toʻalua.

Na taumafai le tamaloa e faʻamafanafana ia Paulina, ae na tonu lava ia te ia e oti ma lona toʻalua.

Ina ua maeʻa, sa tatala e le ulugaliʻi uaua i o la lima. Seneca, o le ua leva lona matua, sa alu lemu lemu. Ina ia faatelevave le tafe, sa ia tatalaina ona alatoto ma vae, ona ulu atu ai lea i se vai taele vevela.

E tusa ai ma nisi o faamaumauga, na faatonuina e Nero ia Paulina ina ia laveaʻi, ma le iʻuga na sao ai mai Seneca mo ni isi tausaga.

Ole ala lea na maliu ai se tasi o filosofia taʻutaʻua ile talafaʻasolopito o tagata.

Maimoa le vitio: Válogatott idézetek SENECA leveleiből (Aukuso 2025).

Mataupu Talu

O le a le tusi o le faʻafetai

Mataupu O Sosoo Mai

Lope de Vega

Mataupu E Fesootai I Ai

100 iPhone Moni

100 iPhone Moni

2020
Jean-Claude Van Damme

Jean-Claude Van Damme

2020
100 Manatu Moni e uiga i le Uo Sili

100 Manatu Moni e uiga i le Uo Sili

2020
Manatu faʻamatalaga moni e uiga ia Ivan Dmitriev

Manatu faʻamatalaga moni e uiga ia Ivan Dmitriev

2020
Mary Tudor

Mary Tudor

2020
Leonid Utesov

Leonid Utesov

2020

Tuua Lau Faamatalaga


Mataupu Manaia
Brad Pitt

Brad Pitt

2020
Evariste Galois

Evariste Galois

2020
Manatu moni e uiga i Baratynsky

Manatu moni e uiga i Baratynsky

2020

Vaega Lauiloa

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

E Tusa O Le Tatou

Mea moni e le masani ai

Faasoa Atu I Lau Uo

Copyright 2025 \ Mea moni e le masani ai

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

© 2025 https://kuzminykh.org - Mea moni e le masani ai