Popilio (poʻo le Guy) Konelio Tacitus (i. 120) - tusitala talafaasolopito Roma anamua, o se tasi o tusitala lauiloa o aso anamua, tusitala o 3 tamai galuega (Agricola, Siamani, Talanoaga e uiga i Orators) ma 2 tele talafaasolopito galuega (Talaʻaga ma Faʻamaumauga).
E tele tala mananaia i le talaaga o le Tacitus, lea o le a tatou talanoa ai i lenei tusitusiga.
Ma, muamua o oe o se puʻupuʻu talaʻaga o Publius Cornelius Tacitus.
Talaaga o Tacitus
Le aso tonu na fanau ai Tacitus tumau pea le iloa. Na fanau o ia i le ogatotonu o 50s. O le tele o tusitala e aumai aso i le va o le 55 ma le 58.
O le nofoaga fanau o le tusitala talafaasolopito e tumau pea le le iloa, ae e masani ona talitonu o Narbonne Gaul - o se tasi o itumalo o le Emepaea o Roma.
Matou te iloa sina mea e uiga i le amataga o le olaga o Tacitus. O lona tama e masani ona faʻailoa i le kovana o Konelio Tacitus. O le lumanaʻi fai faʻasolopito na mauaina se aʻoaʻoga lelei.
E iai le talitonuga o Tacitus sa aʻoaʻoina i ni tusitusiga mai Quintilian, ae mulimuli ane mai ia Mark Apra ma Julius Secundus. Na ia faʻamaonia o ia ose talenia talenia i lona talavou, o se iʻuga na taʻutaʻua tele ai o ia i le sosaiete. I le ogatotonu o le 70, o lana galuega amata amata ona atiina ae vave.
Na galue le tamaʻitaʻi o Tacitus o se failauga faʻamasino, ma e leʻi umi ae maua loa o ia i le Senate, lea na saunoa ai i le talitonuina o ia e le tupu o le taupulega. I le 88 na avea ai o ia ma pule, ma ina ua tuanaʻi le 9 tausaga na mafai ona ia ausia le maualuga o le pule o le konesula.
Talaʻaga
I le ausia ai o tulaga maualuluga i polokiki, na matauina ai e Tacitus le le talafeagai o pule, faapea foi ma le gogolo o le senators. Ina ua maeʻa le fasiotiga o le tupu o Domitian ma le fesiitaʻiina o le paoa i le pulega a Antonine, na faia le faaiuga a le tusitala o tala faasolopito, ma le mea e sili ona taua - o le mea moni, e otooto mea na tutupu i le sefulu tausaga ua tuanaʻi.
Na suʻesuʻe ma le faʻaeteete Tacitus i soʻo se mea e mafai ai, taumafai e tuʻuina atu se faʻavasega iloiloga o faʻatusa eseese ma mea na tutupu. Na ia 'aloʻalo faʻatatau i faʻamatalaga ma faʻamatalaga faʻaaoga, ae fiafia e faʻamatala ia mea i ni fuaitau manino ma manino.
E fiailoa lava i le taumafai e tuʻuina saʻo le faʻamatalaga, sa masani ona faʻailoa mai e Tacitus ose faʻavae o faʻamatalaga atonu e le fetaui ma le mea moni.
Faʻafetai i lana taleni tusitusi, o se suʻesuʻega o suʻesuʻega o faʻamatalaga ma le faʻailoaina o le mafaufau ata o tagata eseʻese, i aso nei o Tacitus e masani ona faʻaigoaina o le sili Roma faʻasolopito i lona vaitaimi.
Ile olaga ole 97-98. Na taua e Tacitus le galuega e taua o le Agricola, lea na faʻapitoa mo le talaaga o le tamā o lana tama, Gnei Julius Agricola. Ina ua maeʻa lena, na ia lomia faʻasalalau se tamaʻi tusi "Siamani", lea na ia faʻamatalaina ai le vafealoaʻi, tapuaiga ma olaga o tagata Siamani ituaiga.
Ona lolomiina lea e Publius Tacitus se galuega tele "Talaʻaga", faʻapitoa mo mea na tutupu i le 68-96. Faʻatasi ai ma isi mea, na taʻua e uiga i le mea e taʻua o le - "tausaga o le toʻafa o tupu." O le mea moni e mai le 68 i le 69, e toʻa 4 tupu na suia i le Emepaea o Roma: Galba, Otho, Vitellius ma Vespasian.
I le tusitusiga "Talanoaga e uiga i Faifeʻau" na taʻu atu ai e Tacitus i le tagata faitau e uiga i le talanoaga a le tele o failauga lauiloa a Roma, e uiga i lana ia lava galuega taulima ma lona tauagafau i le sosaiete.
O le mulimuli ma sili ona tele galuega a Publius Cornelius Tacitus o le Annals, na ia tusiaina i le mulimuli tausaga o lona talaaga. O lenei galuega e aofia ai tusi e 16, ma ono tusi e 18. E taua le maitauina e itiiti ifo ma le afa o tusi na teuina atoa e oʻo mai i lenei aso.
O le mea lea, na tuua ai e Tacitus ia matou faʻamatalaga auiliili o le nofoaiga a Tiperio ma Nero, o nisi ia o tupu lauiloa o Roma.
O se mea moni manaia o le Annals taʻu mai e uiga i sauaga ma le faʻasalaga o uluaʻi Kerisiano i le taimi o le nofoaiga a Nero - o se tasi o muamua tutoʻatasi molimau e uiga ia Iesu Keriso.
O tusitusiga a Publius Cornelius Tacitus o loʻo iai ni nai taʻamilosaga i totonu o le laufanua, talaʻaga, ma ituaiga o tagata eseese.
Faʻatasi ai ma isi tusi tala faʻasolopito, na ia valaʻauina isi tagata tagata faʻatau, o e e mamao mai le malo o Roma. I le taimi lava e tasi, na masani ona talanoa le tusitala faʻasolopito e uiga i le lelei o nisi tagata faʻatauvaʻa.
Tacitus o se lagolago o le faasaoina o le malosiaga o Roma i luga o isi tagata. A o iai i le Senate, sa ia lagolagoina pili tau tupe na taua ai le manaʻomia o le tausia o le tulaga maopoopo i totonu o itumalo. Ae ui i lea, na ia taʻua o kovana o itumalo e le tatau ona faʻaituau ia latou tagata lalo.
Vaaiga Faʻapolokiki
Tacitus faailoa mai 3 autu ituaiga o malo: monarchy, aristocracy ma temokalasi. I le taimi e tasi, na te leʻi lagolagoina se tasi o latou, faitioina uma lisi lisi o malo.
O Publius Cornelius Tacitus sa iai foi ona uiga le lelei i le Senate o Roma na ia iloa. Na ia taʻua faalauaitele e faapea, o faipule i luma o le tupu o le malo i soo se itu.
Na taʻua e Tacitus le faiga malo a le malo, e ui ina na te leʻi mafaufauina foi ose mea lelei. Ui i lea, ma se faʻavae i totonu o sosaiete, e sili atu ona faigofie e atiaʻe le faʻamasinoga ma amio mama amio lelei i tagatanuʻu, faʻapea foi ma le mauaina o le tutusa.
Olaga patino
Toetoe lava leai se mea e iloa e uiga i lona lava olaga, pei o le tele o isi vaega o lona talaaga. E tusa ai ma pepa na totoe, na faaipoipo o ia i le afafine o le taitai militeli o Gnei, Julius Agricola, o le mea moni, o ia na amataina le faaipoipoga.
Oti
E le o iloa le aso tonu na maliu ai le failauga. E masani ona taliaina o Tacitus maliu ca. 120 pe mulimuli ane. Afai e moni lea, o lona maliu na paʻu i le nofoaiga a Adrian.
Ata o Tacitus