Alexander Alexandrovich Fridman (1888-1925) - Lusia ma Soviet matematika, physicist ma geophysicist, faavaeina o ona po nei tino cosmology, tusitala o le talafaʻasolopito muamua leai-tulaga faʻataʻitaʻiga o le Universe (Friedman's Universe).
E tele tala mananaia i le talaaga o Alexander Fridman, lea o le a tatou talanoa ai i lenei tusitusiga.
Ma, muamua o oe o se puʻupuʻu talaʻaga o Alexander Alexandrovich Fridman.
Talaaga o Alexander Fridman
Alexander Fridman na fanau ia Iuni 4 (16), 1888 i St. Petersburg. Na ola aʻe o ia ma sa ola aʻe i se aiga foafoa. O lona tama, Alexander Alexandrovich, o se siva siva ma siva pese, ma lona tina, Lyudmila Ignatievna, o se faiaoga musika.
Tamaititi ma talavou
O le mea muamua na tupu i le talaaga o Friedman na tupu i le 9 o ona tausaga, ina ua filifili ona matua e teteʻa. Ina ua maeʻa lena, sa ola aʻe o ia i le aiga fou a lona tama, faʻapea foʻi ma aiga o lona tama matua ma lona uso. E taua le matauina na ia toe amataina sootaga ma lona tina ae toeititi lava maliu.
O le muamua aoga faʻaleaʻoaʻoga o Alesana o le St. Petersburg faletaalo. O ii na ia atiaʻe ai se naunau tele i fetu, suʻesuʻeina o galuega eseese i lenei itu.
I le maualuga o le 1905 fouvalega, na auai ai Friedman i le Northern Social Democratic High School Organization. Ae maise lava, na ia lolomiina tamaʻi tusi na tuʻuina atu i le lautele lautele.
Yakov Tamarkin, le lumanaʻi lauiloa matematika ma sui sui o le American Matematika Sosaiete, aʻoaʻoina i le tutusa vasega ma Alexander. O se faigauo malosi na atiina ae i le va o alii talavou, talu ai sa saisaitia i latou i mea e fiafia i ai. I le tautoulu o le 1905, na latou tusia ai se tusitusiga faasaienisi, lea na auina atu i se tasi o sili ona malosi faasaienisi lolomiina fale i Siamani - "Matematika Annals".
O lenei galuega na tuʻuina atu ia Bernoulli numera. O le iʻuga, o le tausaga na sosoʻo ai, na lolomiina ai e le mekasini Siamani le galuega a tamaiti aʻoga faamalositino a Rusia. I le 1906, na faʻauʻu Fridman ma faʻamanuiaga mai le faletaalo, ina ua maeʻa ona ulufale i le Iunivesite o St. Petersburg, le Faculty of Physics ma Matematika.
Ina ua uma ona faauu mai le iunivesite, sa nofo Alexander Alexandrovich i le Matagaluega o le Matematika, e sauniuni mo se tikeri polofesa. I le isi 3 tausaga, na ia faʻatautaia vasega aoga, lauga ma faʻaauau pea ona suʻesuʻe le numera ma le fisiki.
Gaioiga faasaienisi
Ina ua tusa ma le 25 tausaga o Fridman, sa ofaina lona avanoa i le Aerological Observatory, e latalata i St. Petersburg. Ona amata loa lea ona suʻesuʻe loloto i aerology.
Na faʻafetaia e le ulu o le nofoaga e vaʻai ai agavaʻa le saienitisi talavou ma valaʻaulia o ia e suʻesuʻeina le vaʻai i le meteorology.
O lona iʻuga, i le amataga o le 1914 na auina atu ai Alesana i Siamani mo se galuega faʻapitoa ma le lauiloa meteorologist Wilhelm Bjerknes, o le tusitala o le teori o luma i le ea. I totonu o ni nai masina, Friedman lele i vaʻalele, lea i lena taimi sa sili ona lauiloa.
Ina ua pa le Taua Muamua a le Lalolagi (1914-1918), na filifili le matematika e auai i le air force. I le aluga o le tolu tausaga na sosoʻo ai, na ia leleina ai le tele o taua, lea e le gata na auai ai i taua ma le fili, ae sa faʻatautaia foi le vaʻai i luga o le ea.
Mo lana tautua i le Fatherland, Alexander Alexandrovich Fridman na avea ma Knight o St.George, i le mauaina ai o le Golden Weapon ma le Poloaiga a St. Vladimir.
O se mea moni manaia o le pailate fausiaina laulau mo faʻatatau pomu. Na ia tofotofoina uma ana atinae i taua.
I le faaiuga o le taua, na nofo Friedman i Kiev, lea na ia faiaoga ai i le Militeli Aoga o Observer Pailate. I lenei vaitaimi, na ia lolomiina le muamua galuega faʻaleaʻoaʻoga luga o le ea folau. I le taimi lava e tasi, sa avea o ia ma ulu o le Central Air Navigation Station.
Na faia e Alexander Alexandrovich se auaunaga tau i le pito i luma, lea na fesoasoani i le militeli e saili le tala o le tau. Ona ia faavaeina lea o le Aviapribor atinaʻe. E fia iloa o totonu o Lusia o le muamua vaalele masini-faia masini.
Ina ua maeʻa le taua, sa galue Fridman i le faatoa fausiaina Perm Iunivesite i le Faculty of Physics ma Matematika. I 1920, na ia faavaeina 3 matagaluega ma 2 inisitituti i le faiaoga - geophysical ma masini. I le aluga o taimi, na faʻamaonia ai o ia mo le tofi sui pule o le iunivesite.
I lenei taimi o le talaʻaga, na faʻatulagaina e le saienitisi se sosaiete na aʻoaʻo ai le matematika ma le fisiki. E leʻi umi, ae amata loa ona lolomi tusitusiga faasaienisi a lenei faalapotopotoga. Mulimuli ane sa galue o ia i le tele o observatories, ma aʻoaʻo foʻi tamaiti aʻoga faʻaoga aerodynamics, inisinia ma isi saienisi saʻo.
Aleksandr Aleksandrovich fuafuaina le faʻataʻitaʻiga o tele-electron atoms ma suʻesuʻe adiabatic invariants. I ni nai tausaga ae le i maliu o ia, sa galue ai o se faatonu faatonu i le tusi faasaienisi "Journal of Geophysics and Meteorology".
I le taimi lava e tasi, na alu ai Friedman i se pisinisi malaga i nisi o atunuʻu Europa. I ni nai masina ae le i maliu o ia, na avea ai o ia ma ulu o le Main Geophysical Observatory.
Aoga faasaienitisi
I le taimi o lona olaga puʻupuʻu, na mafai ai e Alexander Fridman ona faʻamanuiaina i matata eseese faʻasaienisi. Na avea o ia ma tusitala o le tele o galuega tuutoina i le mataupu o maoaʻe meteorology, hydrodynamics o compressible suavai, fisiki o le ea ma relativistic cosmology.
I le taumafanafana o le 1925, le Leni atamai, faatasi ai ma le pailate Pavel Fedoseenko, lele i se paluni, taunuu i le maualuga faamaumauga i le USSR i lena taimi - 7400 m! O ia o se tasi na muamua faʻataʻitaʻia ma amata ona aʻoaʻo le o le calculus calculus, o se vaega taua o le polokalame o le faʻafouina lautele.
Na avea Friedman ma tusitala o le galuega faasaienitisi "The World as Space and Time", lea na fesoasoani i ona uso a tagata e faamasani i le fisiki fou. Na ia mauaina le aloaʻia i le lalolagi atoa ina ua maeʻa ona fausiaina se faʻataʻitaʻiga o le Universe stationary, lea na ia valoʻia ai le faʻalauteleina o le Universe.
O faʻaiʻuga a le physicist na faʻaalia ai o le faʻataʻitaʻiga a Einstein o le Universe stationary, na avea ma mataupu faʻapitoa, ma o lona iʻuga na ia faʻafitia ai le manatu e faʻapea o le talitonuga lautele o le toe faʻatauaina e manaʻomia ai le taua o le avanoa.
Alexander Alexandrovich Fridman faamaonia ana manatu e uiga i le mea moni e faapea o le Atulaulau tatau ona manatu o se tele o ituaiga mataupu: o le Universe faakonekarate i se tulaga (i leai se mea), mulimuli ane na toe faateleina foi i se faapitoa tele, ona liliu lea i se tulaga toe, ma isi.
O le mea moni, fai mai le tamaloa e mafai ona foafoaina le atulaulau "mai le leai." E leʻi umi, ae amata loa se finauga ogaoga i le va o Friedman ma Einstein, i luga o itulau o le Zeitschrift für Physik. Muamua lava, na faitio e le mulimuli le talitonuga a Friedman, ae ina ua mavae sina taimi, na faʻamalosia o ia e taʻutino mai e saʻo le fomaʻi Rusia.
Olaga patino
O le faletua muamua o Alexander Fridman o Ekaterina Dorofeeva. Ina ua maeʻa, na ia faʻaipoipo foʻi i se teineititi o Natalia Malinina. I lenei faatasiga, na maua e le ulugalii se tama tama, o Alesana.
E fia iloa na mulimuli ane maua Natalya i le tikeri o le Doctor of Physical and Matematika faasaienisi. I se faʻaopopoga, na ia taʻitaʻia le lala Leningrad o le Institute of Terrestrial Magnetism, Ionosphere ma Radio Wave Propagation o le USSR Academy of Science.
Oti
I le taimi o se malaga tafaoga faamasani ma lona faletua, sa maua ai Friedman i le fiva. Na maliu o ia i le fiva taifoi e leʻi iloa ona o togafitiga le talafeagai. Na maliu Alexander Alexandrovich Fridman ia Setema 16, 1925 i le 37 o ona tausaga.
Fai mai le fomaʻi lava ia, sa ono maua o ia i le typhus ina ua 'ai le penina e leʻi fafano na faʻatau i se tasi o nofoaafi.
Ata na pueina e Alexander Alexandrovich Fridman