.wpb_animate_when_almost_visible { opacity: 1; }
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
  • Tele
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
Mea moni e le masani ai

Le Sistine Chapel

5 seneturi vavaeʻese le fausiaina o le Sistine Chapel ma lona toe faʻaleleia, lea na faʻaalia ai le le iloa foliga o le Michelangelo's lanu metotia i le lalolagi. Ae ui i lea, o mea leiloa na o mai faatasi ai ma le le maua mai o lanu, e matua malamalama lelei ma faʻaalia, pei na fuafuaina ma le fuafuaina e faʻamanatu mai ia i tatou le le masani ai o mea uma o le lalolagi, o le manaʻoga mo se faʻaeteete uiga faʻaaliga, lea e saili e ave se tagata i talaatu o tuaoi o soifuaga o aso uma, tatalaina faitotoʻa i isi vaʻalele o olaga.

Matou te aitalafu i le foliga mai o lenei fausaga faʻamanatu o faatufugaga faʻaKerisiano ia Francesco della Rovere, aka Pope Sixtus IV, o se tagata le mautonu i faʻaiuga o ana mataupu lotu, ae o le lagolagoina ma le faʻatauaina o faatufugaga ma saienisi. Faʻataʻitaʻia e talitonuga faʻalelotu pe a fausiaina se fale lotu, na faigata ona ia valoʻia faapea mo le lalolagi atoa o le Sistine Chapel o le a avea ma faʻailoga o se atoa vaitaimi - o le Renaissance, ona lua hypostases mai le tolu, o le Early Renaissance ma le Maualuga.

O le autu autu o le falesa o le avea ma nofoaga mo le palotaina o pope i le fonotaga a katinale. Na faʻapaʻia ma faʻapaia i le Assump of the Virgin ia Aukuso 1483 e tusa ai ma le kalena a Julian. O aso nei, o le Sistine Chapel o le Vatican Museum e le mafaʻatusalia, o loʻo i ai faleoloa taua o loʻo faʻaalia ai mataupu silisili faale-Tusi Paia.

Vaʻai i totonu ole Sistine Chapel

O le galuega i le valiina o puipui i matu ma saute na faailogaina ai le amataga o le fausiaina o totonu o le falesa. Na latou aveina i luga:

  • Sandro Botticelli;
  • Pietro Perugino;
  • Luca Signorelli;
  • Cosimo Rosselli;
  • Domenico Ghirlandaio;

O latou o atavali o le aoga Florentine o atavali. Ile taimi puʻupuʻu e maofa ai - tusa male 11 masina - e lua taʻamilosaga ole 16 frescoes na faia, e 4 na e leʻi ola. O le pa i matu o se faʻamatalaga o le soifuaga o Keriso, o le itu i saute o le tala ia Mose. Mai tala a le Tusi Paʻia e uiga ia Iesu i aso nei, o le fresco O Le Fanau mai o Keriso ua leiloa, ma mai le talafaʻasolopito i le itu i saute puipui, le fresco Sailiiliga o Mose e leʻi oʻo mai ia i matou, na tusia uma e Perugino. Sa tatau ona foaʻiina atu i latou mo le ata o le Faamasinoga Mulimuli, lea na galue mulimuli ane ai Michelangelo.

O le faʻalo, e pei ona muaʻi afuafuaina, na matuaʻi ese lava nai lo le mea ua tatou vaʻaia nei. Sa teuteuina i fetu e feʻilafi i le loloto o le lagi, na faia e le lima o Pierre Matteo dʻAmelia. Peitai, i le 1508, na faatonuina ai e Pope Julius II della Rovere ia Michelangelo Buonarotti e toe tusia le taualuga. Na maeʻa le galuega i le 1512. O le tusiata na valiina le Last Judgment i luga o le fatafaitaulaga o le Sistine Chapel e ala i le faʻatonuga a Pope Paul III i le va o le 1535 ma le 1541.

Fresco sculptor

O se tasi o faʻamatalaga uiga ese o le fausiaina o le Sistine Chapel o tulaga ia o le galuega a Michelangelo. O ia, o le na masani ona tausisi o ia o se vaneina ata, na fuafuaina e vali frescoes na fiafia i ai tagata mo le sili atu i le 5 seneturi. Ae i le taimi e tasi, sa tatau ona ia aʻoaʻo le ata o le valiina o puipui i le taimi nei i le faʻataʻitaʻiga, toe tusi le taualuga faʻafeletiina o fetu a dʻAmelia ma le mafai ai foi ona le usitaʻia faʻatonuga a pope. O fuainumera i lana eria o galuega e iloga i le faiga faʻatagata, e matua ese lava mai le mea na fausiaina i ona luma, i totonu o ia leo ma le faʻamanatuga ua matua taua lava i le tepa muamua o le tele o frescoes e faitauina pei o bas-reliefs.

O le mea e le tutusa ma le mea sa i ai muamua e masani ona mafua ai le teenaina, talu ai o le mafaufau e iloa le fou o le faʻaleagaina o le canon. O faʻaaliga a Michelangelo Buonarotti na faʻateleina lava le faʻaosofia o se finauga i le vaitau o tagata ma ona tupuʻaga - na latou fiafia uma i le taimi o le tusiata, ma faʻasalaga mamafa ona o le le lavalava o le Tusi Paʻia paʻia.

I le tele o faitioga, na toeititi lava a feoti i latou mo isi augatupulaga, ae na sefeina poto e se tasi o tamaiti aʻoga tusiata, o Daniele da Volterra. I lalo o le Paul IV, o fuainumera i luga o le Last Judgment fresco na oʻo mai ma le poto, ma aloese ai mai faʻasalaga faasaga i le galuega a le matai. O pupuni na faia i se auala e le i afaina ai frescoes i soʻo se auala ina ua latou filifili e toe faʻaleleia i latou tulaga faʻavae. Faʻamaumauga faaauau pea ona faia ina ua maeʻa le 16th seneturi, ae i le taimi o le toe faʻafoʻiina na o le muamua lava o latou na totoe o ni faʻamaoniga faʻasolopito o manaʻoga o le vaitaimi.

O le fresco o loʻo faʻailoa mai le manatu o se mea na tupu i le lalolagi atoa e faʻataʻamilomiloina mai le tagata tutotonu o Keriso. O lona lima taumatau na faʻamalosia ai ata o loʻo taumafai e aʻea aʻe, e alu ifo ia Charon ma Minos, o leoleo o seoli; a o lona lima tauagavale e tosoina tagata i lona itu taumatau o le au filifilia ma amiotonu i le lagi. O le faamasino e siomia e le au paia, pei o paneta e tosina i ai le la.

E iloa e sili atu ma le tasi le vaitaimi o Michelangelo na puʻeina i lenei falelotu. I se faʻaopopoga, o lona ia lava atatusi foliga faʻaali faalua i le fresco - i le aveʻese paʻu, lea o loʻo uuina e Saint Bartholomew i lona lima agavale, ma i foliga o se tamaloa foliga i le tulimanu agavale agavale o le ata, ma le mautinoa vaʻaia i latou o aʻe mai tuugamau.

Valiina o le potu malepe o le Falesa Sistine

Ina ua valiina e Michelangelo le falelotu, na te leʻi filifilia le tulaga e tasi e tatau ona maimoa i ai taʻitaʻi lotu ma mataupu faale-Tusi Paia. O le faʻatulagaina o taʻitasi foliga ma le tele o vaega o loʻo fuafuaina e lo latou lava taua aʻiaʻi, ae le o se faʻatulagaga maualuga. Mo lenei mafuaʻaga, o fuainumera taʻitasi taofia lona lava taʻitoʻatasi, o ata taʻitasi poʻo kulupu o faʻatusa e iai a latou lava talaʻaga.

O le valiina o le laupapa sa sili ona faigata galuega, talu ai o le galuega na faia i luga o le fatamanu mo le 4 tausaga, o le mea moni o se taimi puʻupuʻu mo se galuega o lenei tele. O le ogatotonu o le potu teu oloa o loʻo nofoia e 9 frescoes mai vaega e tolu, o vaega taʻitasi ua tuʻufaʻatasia e le tasi Feagaiga Tuai mataupu:

  • Foafoaga o le lalolagi ("Vavaeʻeseina o le malamalama mai le pouliuli", "Foafoaga o le la ma paneta", "Vavaeʻeseina o le vanimonimo mai vai");
  • Le talaʻaga o tagata muamua ("Foafoaga a Atamu", "Foafoaga o Eva", "Pau ma le faʻateʻaina mai parataiso");
  • Le tala ia Noa ("Osigataulaga a Noa", "Le Lolo", "Noa 'onā").

O frescoes i le ogatotonu o le taualuga o loʻo siʻomia e faʻatusa o perofeta, uso, tuaʻa o Keriso ma isi.

Laʻasaga maualalo

Tusa lava pe e te leʻi asiasi i le Vatican, i le anoanoaʻi o ata o le Sistine Chapel o loʻo avanoa i luga ole initaneti, e faigofie lava ona e maitauina o le pito i lalo e ufiufi pupuni ma e le tosina mai ai le mafaufau. Naʻo aso malolo, e aveʻese ai nei ie pupuni, ona mafai lea ona vaʻai e tagata asiasi mai ata kopi o ieie.

O le ie o le ie, mai le seneturi lona 16, na lalagaina i Brussels. Lenei, fitu o latou na sao mai e mafai ona vaʻaia i le fale mataaga Vatican. Ae o ata, poʻo ni pusipusa, na fausia ai, o Lonetona, i le Victoria ma Albert Museum. O lo latou tusitala na tatalia le tofotofoga o galuega faʻatasi ai ma tufuga poto e le mafaatusalia. O i latou na valiina e Raphael i le talosaga a Pope Julius II, ma o le soifua o le au aposetolo o le autu autu o galuega o loʻo soifua pea, ia e le maualalo i lo latou taua aulelei a le o le fresco ata a Michelangelo poʻo le atavali a lona faiaʻoga Perugino.

Fale Mataaga i aso nei

O le Sistine Chapel o loʻo tu i le Vatican Museum Complex, lea e aofia ai fale mataaga e 13 o loʻo tu ai i totonu o maota e lua o le Vatican. E fa ni auala faʻasolosolo e ui atu i le fale teuoloa faʻaleagaga a Italia na faʻaiʻuina i le asia o le Sistine Chapel, o loʻo nanaina i le va o St. Peter's Basilica ma pa o le Maota o le Faʻaaposetolo. E le faigata tele ona saili pe faʻafefea ona e alu i lenei falemataʻaga lalolagi, ae afai o se moni malaga e leʻi avanoa mo oe, ona i luga 'Upega tafaʻilagi aloaia Oe mafai ona faia se tafaoga tafaoga tafaoga a le Vatican. O le tasi auala poʻo leisi, auala uma, pei ona latou fai mai, e oʻo atu i Roma.

Matou te fautuaina oe e te tilotilo i le Krutitskoye Compound.

E ui lava o le falesa e foliga mai o se 'olo, i fafo e le o tagata uma o le a sili ona matagofie, ae o le faʻavaeina o le fale e nana mai i mata o turisi o aso nei ma manaʻomia ai le faatofuina i le anotusi o le Tusi Paia. O le Sistine Chapel e i ai lona faʻatafafatafaʻi foliga ma ona fua e leai se faʻalavelave faʻafuaseʻi - 40.93 i le 13.41 m le umi ma le lautele, o se sao toefaʻatulagaina o fua o le Malumalu o Solomona faʻailoa mai i le Old Testament. I lalo o le taualuga o loʻo i ai se faʻalo, o le ao e tafe mai i faʻamalama maualuluga e ono o le itu i matu ma saute o le falesa. O le fale na fausia e Baccio Pontelli, ma o le fausiaina sa vaʻavaʻaia e le inisinia Giovannino de 'Dolci.

Ua faʻafouina le Sistine Chapel. O le toe faʻaleleia mulimuli, maeʻa i le 1994, faʻaalia ai le taleni a Michelangelo mo lanu. Sa susulu mai frescoes ma lanu fou. Na aliali mai i le lanu na tusia ai. Naʻo le lanumoana talaaga o le Last Judgment fresco na faʻapupulaina, talu ai o lapis lazuli, lea na faia ai le vali lanumoana, e leai se tumau umi.

Peitai, o se vaega o le ata o le fuainumera ma le pulu na faʻamamaina faʻatasi ma le sooga o moligao moligafua, ma o lenei, paga lea, afaina ai e le gata i faʻatulagaina o fuainumera, fausiaina o le lagona o le le atoatoa, ae o nisi fuainumera leiloa a latou faʻamatalaga. E mafua lenei mea ona o le mea moni na galue Michelangelo i le tele o metotia e fausia ai frescoes, lea e manaʻomia se isi auala i le faʻamamaina.

I se faʻaopopoga, o le au toe faʻafoʻi sa tatau ona galulue i luga o mea sese o le taimi muamua toefuataiga. Masalo o le le mafaufauina o le taunuʻuga na maua e tatau ona toe faʻamanatu mai ia i tatou e tatau ona toe vaʻai i galuega a le au foafoa moni ma se mafaufau matala - ona faʻalauiloaina ai lea o mea lilo fou i tagata suesue.

Maimoa le vitio: Allegri: Miserere (Iuli 2025).

Mataupu Talu

David Gilbert

Mataupu O Sosoo Mai

Faʻamatalaga a le mafaufau

Mataupu E Fesootai I Ai

Vaituloto o Plitvice

Vaituloto o Plitvice

2020
Vasily Chapaev

Vasily Chapaev

2020
100 Manatu Moni e Uiga i Feusuaiga

100 Manatu Moni e Uiga i Feusuaiga

2020
Julia Vysotskaya

Julia Vysotskaya

2020
Sergey Yursky

Sergey Yursky

2020
Faʻamaumau lalolagi faʻamaumauga

Faʻamaumau lalolagi faʻamaumauga

2020

Tuua Lau Faamatalaga


Mataupu Manaia
Pelageya

Pelageya

2020
Evgeny Malkin

Evgeny Malkin

2020
Hannibal

Hannibal

2020

Vaega Lauiloa

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

E Tusa O Le Tatou

Mea moni e le masani ai

Faasoa Atu I Lau Uo

Copyright 2025 \ Mea moni e le masani ai

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

© 2025 https://kuzminykh.org - Mea moni e le masani ai