.wpb_animate_when_almost_visible { opacity: 1; }
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
  • Tele
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
Mea moni e le masani ai

Virgil

Publius Virgil Maron (70-19 tausaga. I le avea ai ma tusitala o le 3 sili solo, na ia faaseeina le Greeks Theocritus ("Bucolics"), Hesiod ("Georgics") ma Homer ("Aeneid").

E tele tala mananaia i le talaaga o Virgil, lea o le a tatou talanoa ai i lenei tusitusiga.

Ma, i ou luma o se puʻupuʻu talaaga o le Publius Virgil.

Talaaga o Virgil

Virgil na fanau ia Oketopa 15, 70 BC. i Cisalpine Galia (Roman Republic). Na ola aʻe o ia i se aiga faigofie ae maumea o Virgil Sr ma lona faletua o Magic Polla.

I le faʻaopopoga ia te ia, o ona matua e toʻatolu isi fanau, lea na o le tasi na mafai ona ola - Valery Prokul.

Tamaititi ma talavou

Toetoe lava leai se mea e iloa e uiga i le tusisolo o laiti. Ina ua 12 ona tausaga, sa aʻoga o ia i se aʻoga kalama. Ina ua maeʻa, sa aʻoga o ia i Milan, Roma ma Naples. Fai mai le au tusitala, o le tamā na unaʻiina Virgil i mea faapolokiki, ma manaʻo i lona atalii e iai i le liʻo o le au aristokrat.

I aoga faʻaleaʻoaʻoga, Virgil suesue faʻataʻitaʻiga, tusitusiga ma filosofia. O se mea moni manaia e faapea, e tusa ai ma ona manatu, o le itu faʻafilosofia e sili ona latalata ia te ia o le Epicureanism.

E ui lava i le mea moni o Publius o loʻo alualu i luma i ana aʻoaʻoga, na te leʻi mauaina lava se failauga, lea e manaʻomia e se faipule. Naʻo le tasi le taimi na tautala ai le aliʻi i le faʻamasinoga, lea na tigaina ai o ia i se afi mumu. O lana tautala sa telegese, le mautonu, ma le le mautonu.

Na aʻoaʻo foʻi e Virgil le gagana Eleni ma tusitusiga. O le olaga i le taulaga na fiu ia te ia, o se iʻuga na ia manaʻo ai e toe foʻi i lona atunuʻu ma ola fealofani ma le natura.

O lona iʻuga, i le aluga o taimi, na toe foʻi ai lava Publius Virgil i si ona aiga laʻititi, lea na amata ai ona ia tusia ana uluaʻi solo - "Bucolics" ("Eclogi"). Peitai, o le filemu ma le filemu o le olaga na motusia e le setete toefuataiga.

Tusitusiga ma filosofia

Ina ua maeʻa le taua i Filipaina, na folafola e Kaisara na te tuʻuina atu fanua i tagata matutua uma. Mo lenei mafuaʻaga, o se vaega o latou esetete na faʻamalosia mai le tele o tagatanuu. O Popilio na avea ma se tasi o e na faʻateʻaina mai a latou meatotino.

E oʻo mai i le taimi o lona talaaga, o Virgil ua i ai lona fiafia tele, faʻafetai i ana lava galuega - "Polemon", "Daphnis" ma le "Alexis". Ina ua tuua le tusisolo e aunoa ma se taualuga o loʻo ulu ai, na liliu atu ana uo ia Octavian Augustus mo se fesoasoani.

E taua le maitauina o Aokuso lava ia faamasani ia lava ma ma faamaonia galuega a le talavou tusisolo, poloaʻi e tuuina atu ia te ia se fale i Roma, faapea foi ma se esetete i Campania. I le avea ai o se faʻailoga o le faʻafetai, na viia ai e Virgil ia Octavian i le nofoaga fou "Tythir".

Ina ua maeʻa le taua a Perusian, o se fou galu o meatotino na ave faamalosi na tupu i le setete. Na toe faʻamalosi Aokuso mo Popilio. Na tusia e le tusisolo lona fitu o igoa o tupu i le faamamaluina o le pepe fou na fanau mai, ma faaigoaina o ia o le "tagatanuu o le auro."

Ina ua toe maua le filemu i le Roman Republic, na mafai atoatoa e Virgil ona tuʻu atoa lona taimi avanoa i le fauina o mea. E masani ona ia malaga i Naples ona o le malu o le tau. I le taimi nei, na ia lolomiina le lauiloa "Georgics" talaʻaga, ma unaʻiina ona tagatanuu e toe faʻaleleia le tamaoaiga faʻaleagaina ina ua maeʻa taua.

Sa ia te ia le tele o galuega taua na ia Publius Virgil, faʻafetai na mafai ai ona ia suʻesuʻeina e le gata i solo a isi tusitala, ae faʻapea foi ma le talafaʻasolopito o 'aʻai anamua ma nofoaga na nonofo ai. Mulimuli ane, o nei galuega o le a musuia o ia e fausia le lalolagi lauiloa "Aeneid".

E taua le maitauina o Virgil, faʻatasi ai ma Ovid ma Horace, ua taʻua o le sili tusisolo o aso anamua. O le galuega taua muamua lava a Publius o le Bucolics (39 TLM), o se faataamilosaga o fuaiupu a le leoleo mamoe. O nei agavaʻa na mauaina le lauiloa tele, ma avea ai le latou tusitala le tusisolo lauiloa i lona taimi.

O se mea moni manaia ona o lenei galuega na mafua ai le fausiaina o se fou ituaiga bucolic. Ae mo le mama aʻiaʻi ma le atoa o le fuaiupu, i lenei tulaga, o le tumutumuga o le fatufatuina o Virgil ua manatu o le Georgiki (29 BC), o se aʻoaʻoga faʻapitoa e uiga i faʻatoʻaga.

O lenei solo na aofia ai le 2,188 fuaiupu ma le 4 tusi, lea na aʻafia ai mataupu o faʻatoʻaga, faʻatupuina o fualaʻau, faʻafagaina o lafumanu, ofagapi puaʻa, faʻafitia o le le talitonu i le Atua ma isi vaega.

Ina ua maeʻa lena, ona amata loa lea e Virgil le fausiaina o le Aeneid, o se solo e uiga i le amataga mai o le talafaʻasolopito o Roma, na avea ma "tali ia Homer." Na te leʻi mafaia ona faʻamaeʻaina lenei galuega ma na ia manaʻo foi e susunuina lana galuega tele i le po o lona maliu. Ae ui i lea, na lolomiina le Aeneid ma avea ma tupu moni a le atunuʻu mo le Roman Republic.

Tele fuaitau mai lenei galuega na vave suia i upusii, aofia ai:

  • "Faamasino tasi i isi."
  • "Fetuuina fiainu mo auro."
  • "E ala i le faatuai na ia faasaoina ai le mataupu."
  • "Ou te fefe i le au Danes, ma i latou e aumaia meaalofa."

I le vaitaimi o le ogatotonu o le seneturi ma le amataga o ona po nei, o le Aeneid o se tasi o nai tusitusiga mai anamua e leʻi leiloa lo latou taua. O le mea e malie ai, o Virgil lea na faʻamatalaina e Dante i le The Divine Comedy e fai ma ona taʻitaʻi i le olaga a sau. Lenei solo o loʻo aofia ai pea i le aʻoga aʻoga i le tele o atunuu i le lalolagi atoa.

Oti

I le 29 A.D. Na filifili Virgil e alu i Eleni e malolo ma galue ai i le Aeneid, ae o Augustus, o le na feiloaʻi ma le tusisolo i Athens, na faatalitonuina o ia e toe foi i lona atunuu i se taimi vave na mafai ai. O le femalagaaʻi na matua afaina ai le soifua maloloina o le tamaloa.

Ina ua taunuʻu atu i le fale, sa maʻi tigaina Publius. Sa maua o ia i se fiva mataʻutia, lea na mafua ai lona maliu. Ina ua toeititi lava maliu o ia, sa ia taumafai e susunu le Aeneid, o ana uo o Varius ma Tukka, na tauanauina o ia e teu ia tusitusiga ma folafola atu o le a ia faatulagaina lelei.

Na faatonu e le tusisolo aua neʻi toe faaopoopoina se mea mai ia te ia, ae na ona aveese o nofoaga le manuia Lenei faʻamatalaina le mea moni o le solo aofia ai le tele maeʻa ma fragmentary solo. Na maliu Publius Virgil ia Setema 21, 19 TLM. i le 50 tausaga.

Ata o Virgil

Maimoa le vitio: Virgil van Dijk Destroying Everyone 2020! (Iuli 2025).

Mataupu Talu

Pyotr Stolypin

Mataupu O Sosoo Mai

70 mea mananaia e uiga i lulu

Mataupu E Fesootai I Ai

Faʻaleleia le gaioiga faia

Faʻaleleia le gaioiga faia

2020
15 mea moni e uiga i le malamalama: afi mai aisa, laser pistols ma la la

15 mea moni e uiga i le malamalama: afi mai aisa, laser pistols ma la la

2020
Vyacheslav Tikhonov

Vyacheslav Tikhonov

2020
Billie Eilish

Billie Eilish

2020
Aurelius Augustine

Aurelius Augustine

2020
Eva Braun

Eva Braun

2020

Tuua Lau Faamatalaga


Mataupu Manaia
Palato

Palato

2020
90 mea manaia e uiga i Saina

90 mea manaia e uiga i Saina

2020
Manatu faʻamatalaga moni e uiga ia Marilyn Monroe

Manatu faʻamatalaga moni e uiga ia Marilyn Monroe

2020

Vaega Lauiloa

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

E Tusa O Le Tatou

Mea moni e le masani ai

Faasoa Atu I Lau Uo

Copyright 2025 \ Mea moni e le masani ai

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

© 2025 https://kuzminykh.org - Mea moni e le masani ai