.wpb_animate_when_almost_visible { opacity: 1; }
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
  • Tele
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
Mea moni e le masani ai

Virgil

Publius Virgil Maron (70-19 tausaga. I le avea ai ma tusitala o le 3 sili solo, na ia faaseeina le Greeks Theocritus ("Bucolics"), Hesiod ("Georgics") ma Homer ("Aeneid").

E tele tala mananaia i le talaaga o Virgil, lea o le a tatou talanoa ai i lenei tusitusiga.

Ma, i ou luma o se puʻupuʻu talaaga o le Publius Virgil.

Talaaga o Virgil

Virgil na fanau ia Oketopa 15, 70 BC. i Cisalpine Galia (Roman Republic). Na ola aʻe o ia i se aiga faigofie ae maumea o Virgil Sr ma lona faletua o Magic Polla.

I le faʻaopopoga ia te ia, o ona matua e toʻatolu isi fanau, lea na o le tasi na mafai ona ola - Valery Prokul.

Tamaititi ma talavou

Toetoe lava leai se mea e iloa e uiga i le tusisolo o laiti. Ina ua 12 ona tausaga, sa aʻoga o ia i se aʻoga kalama. Ina ua maeʻa, sa aʻoga o ia i Milan, Roma ma Naples. Fai mai le au tusitala, o le tamā na unaʻiina Virgil i mea faapolokiki, ma manaʻo i lona atalii e iai i le liʻo o le au aristokrat.

I aoga faʻaleaʻoaʻoga, Virgil suesue faʻataʻitaʻiga, tusitusiga ma filosofia. O se mea moni manaia e faapea, e tusa ai ma ona manatu, o le itu faʻafilosofia e sili ona latalata ia te ia o le Epicureanism.

E ui lava i le mea moni o Publius o loʻo alualu i luma i ana aʻoaʻoga, na te leʻi mauaina lava se failauga, lea e manaʻomia e se faipule. Naʻo le tasi le taimi na tautala ai le aliʻi i le faʻamasinoga, lea na tigaina ai o ia i se afi mumu. O lana tautala sa telegese, le mautonu, ma le le mautonu.

Na aʻoaʻo foʻi e Virgil le gagana Eleni ma tusitusiga. O le olaga i le taulaga na fiu ia te ia, o se iʻuga na ia manaʻo ai e toe foʻi i lona atunuʻu ma ola fealofani ma le natura.

O lona iʻuga, i le aluga o taimi, na toe foʻi ai lava Publius Virgil i si ona aiga laʻititi, lea na amata ai ona ia tusia ana uluaʻi solo - "Bucolics" ("Eclogi"). Peitai, o le filemu ma le filemu o le olaga na motusia e le setete toefuataiga.

Tusitusiga ma filosofia

Ina ua maeʻa le taua i Filipaina, na folafola e Kaisara na te tuʻuina atu fanua i tagata matutua uma. Mo lenei mafuaʻaga, o se vaega o latou esetete na faʻamalosia mai le tele o tagatanuu. O Popilio na avea ma se tasi o e na faʻateʻaina mai a latou meatotino.

E oʻo mai i le taimi o lona talaaga, o Virgil ua i ai lona fiafia tele, faʻafetai i ana lava galuega - "Polemon", "Daphnis" ma le "Alexis". Ina ua tuua le tusisolo e aunoa ma se taualuga o loʻo ulu ai, na liliu atu ana uo ia Octavian Augustus mo se fesoasoani.

E taua le maitauina o Aokuso lava ia faamasani ia lava ma ma faamaonia galuega a le talavou tusisolo, poloaʻi e tuuina atu ia te ia se fale i Roma, faapea foi ma se esetete i Campania. I le avea ai o se faʻailoga o le faʻafetai, na viia ai e Virgil ia Octavian i le nofoaga fou "Tythir".

Ina ua maeʻa le taua a Perusian, o se fou galu o meatotino na ave faamalosi na tupu i le setete. Na toe faʻamalosi Aokuso mo Popilio. Na tusia e le tusisolo lona fitu o igoa o tupu i le faamamaluina o le pepe fou na fanau mai, ma faaigoaina o ia o le "tagatanuu o le auro."

Ina ua toe maua le filemu i le Roman Republic, na mafai atoatoa e Virgil ona tuʻu atoa lona taimi avanoa i le fauina o mea. E masani ona ia malaga i Naples ona o le malu o le tau. I le taimi nei, na ia lolomiina le lauiloa "Georgics" talaʻaga, ma unaʻiina ona tagatanuu e toe faʻaleleia le tamaoaiga faʻaleagaina ina ua maeʻa taua.

Sa ia te ia le tele o galuega taua na ia Publius Virgil, faʻafetai na mafai ai ona ia suʻesuʻeina e le gata i solo a isi tusitala, ae faʻapea foi ma le talafaʻasolopito o 'aʻai anamua ma nofoaga na nonofo ai. Mulimuli ane, o nei galuega o le a musuia o ia e fausia le lalolagi lauiloa "Aeneid".

E taua le maitauina o Virgil, faʻatasi ai ma Ovid ma Horace, ua taʻua o le sili tusisolo o aso anamua. O le galuega taua muamua lava a Publius o le Bucolics (39 TLM), o se faataamilosaga o fuaiupu a le leoleo mamoe. O nei agavaʻa na mauaina le lauiloa tele, ma avea ai le latou tusitala le tusisolo lauiloa i lona taimi.

O se mea moni manaia ona o lenei galuega na mafua ai le fausiaina o se fou ituaiga bucolic. Ae mo le mama aʻiaʻi ma le atoa o le fuaiupu, i lenei tulaga, o le tumutumuga o le fatufatuina o Virgil ua manatu o le Georgiki (29 BC), o se aʻoaʻoga faʻapitoa e uiga i faʻatoʻaga.

O lenei solo na aofia ai le 2,188 fuaiupu ma le 4 tusi, lea na aʻafia ai mataupu o faʻatoʻaga, faʻatupuina o fualaʻau, faʻafagaina o lafumanu, ofagapi puaʻa, faʻafitia o le le talitonu i le Atua ma isi vaega.

Ina ua maeʻa lena, ona amata loa lea e Virgil le fausiaina o le Aeneid, o se solo e uiga i le amataga mai o le talafaʻasolopito o Roma, na avea ma "tali ia Homer." Na te leʻi mafaia ona faʻamaeʻaina lenei galuega ma na ia manaʻo foi e susunuina lana galuega tele i le po o lona maliu. Ae ui i lea, na lolomiina le Aeneid ma avea ma tupu moni a le atunuʻu mo le Roman Republic.

Tele fuaitau mai lenei galuega na vave suia i upusii, aofia ai:

  • "Faamasino tasi i isi."
  • "Fetuuina fiainu mo auro."
  • "E ala i le faatuai na ia faasaoina ai le mataupu."
  • "Ou te fefe i le au Danes, ma i latou e aumaia meaalofa."

I le vaitaimi o le ogatotonu o le seneturi ma le amataga o ona po nei, o le Aeneid o se tasi o nai tusitusiga mai anamua e leʻi leiloa lo latou taua. O le mea e malie ai, o Virgil lea na faʻamatalaina e Dante i le The Divine Comedy e fai ma ona taʻitaʻi i le olaga a sau. Lenei solo o loʻo aofia ai pea i le aʻoga aʻoga i le tele o atunuu i le lalolagi atoa.

Oti

I le 29 A.D. Na filifili Virgil e alu i Eleni e malolo ma galue ai i le Aeneid, ae o Augustus, o le na feiloaʻi ma le tusisolo i Athens, na faatalitonuina o ia e toe foi i lona atunuu i se taimi vave na mafai ai. O le femalagaaʻi na matua afaina ai le soifua maloloina o le tamaloa.

Ina ua taunuʻu atu i le fale, sa maʻi tigaina Publius. Sa maua o ia i se fiva mataʻutia, lea na mafua ai lona maliu. Ina ua toeititi lava maliu o ia, sa ia taumafai e susunu le Aeneid, o ana uo o Varius ma Tukka, na tauanauina o ia e teu ia tusitusiga ma folafola atu o le a ia faatulagaina lelei.

Na faatonu e le tusisolo aua neʻi toe faaopoopoina se mea mai ia te ia, ae na ona aveese o nofoaga le manuia Lenei faʻamatalaina le mea moni o le solo aofia ai le tele maeʻa ma fragmentary solo. Na maliu Publius Virgil ia Setema 21, 19 TLM. i le 50 tausaga.

Ata o Virgil

Maimoa le vitio: Virgil van Dijk Destroying Everyone 2020! (Mae 2025).

Mataupu Talu

Homer

Mataupu O Sosoo Mai

Taua ma le le taua

Mataupu E Fesootai I Ai

20 faʻamatalaga e uiga ia Alesana le sili, o le na nofo i le taua, ma maliu sauniuni mo le taua.

20 faʻamatalaga e uiga ia Alesana le sili, o le na nofo i le taua, ma maliu sauniuni mo le taua.

2020
Faʻamaumau lalolagi faʻamaumauga

Faʻamaumau lalolagi faʻamaumauga

2020
Burj Khalifa

Burj Khalifa

2020
Andrey Myagkov

Andrey Myagkov

2020
20 mea moni e uiga i le nitrogen: fetilaisa, mea pāpā ma le

20 mea moni e uiga i le nitrogen: fetilaisa, mea pāpā ma le "sese" maliu o le Terminator

2020
100 mea fiafia e uiga ia N.V.Gogol

100 mea fiafia e uiga ia N.V.Gogol

2020

Tuua Lau Faamatalaga


Mataupu Manaia
Mea manaia e uiga i lapisi

Mea manaia e uiga i lapisi

2020
Alexander Fridman

Alexander Fridman

2020
Ahnenerbe

Ahnenerbe

2020

Vaega Lauiloa

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

E Tusa O Le Tatou

Mea moni e le masani ai

Faasoa Atu I Lau Uo

Copyright 2025 \ Mea moni e le masani ai

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

© 2025 https://kuzminykh.org - Mea moni e le masani ai