.wpb_animate_when_almost_visible { opacity: 1; }
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
  • Tele
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
Mea moni e le masani ai

Maximilian Robespierre

Maximilien Marie Isidore de Robespierre (1758-1794) - Falani fouvalega, o se tasi o sili lauiloa ma taʻutaʻua faaupufai ata o le Great French Revolution. Na ia fautuaina le soloia o le faapologaina, o le faasalaga o le oti, faapea foi mo malo lautele.

O le sui sili ona malamalama o le kalapu a le Jacobin talu mai lona faʻavaeina. Lagolagoina le faʻatoilaloina o le malo tupu ma le faʻavaeina o se malo malo. Sui o le fouvale a le Paris Commune, o le na tetee i tulafono a le Girondins.

E tele tala mananaia i le talaaga o Robespierre, lea o le a tatou talanoa ai i lenei tusitusiga.

O lea la, ae e te leʻi i ai o se puʻupuʻu faʻasolopito o Maximilian Robespierre.

Talaaga o Robespierre

Maximilian Robespierre na fanau ia Me 6, 1758 i le taulaga Farani o Arras. Na ola aʻe o ia i le aiga o loia Maximilian Robespierre Sr. ma lona toʻalua o Jacqueline Marguerite Carro, o le afafine o le fai pia.

Tamaititi ma talavou

O le lumanaʻi fouvalega o se tasi o le 5 fanau a ona matua. O le lona lima o le tama na maliu i le taimi lava na fanau ai, ma i le vaiaso mulimuli ane o le tina o Maximilian, o le na o le 6 tausaga le matua, maliu.

I ni nai tausaga mulimuli ane, na tuua ai e lona tama lona aiga, ma na ia tuua loa le atunuʻu. O le iʻuga, Robespierre, faʻatasi ai ma lona uso o Augustin, na ave e le tamā o lona tinamatua, ae ave tuafafine i tuafafine o latou tamā.

I le 1765, Maximilian na lafoina i le Kolisi o Arras. I le vaitaimi lea o lona talaaga, e leʻi manaʻo le tama e faʻaalu se taimi ma ana uo, ae sili ia te ia le tuulafoaʻi ia latou. I le nofo ai na o ia ma ia lava, na ia oso ifo ai i totonu mafaufauga, toe tomanatu i autu na ia fiafia i ai.

Masalo na o le pau lava le faʻafiafiaga mo Robespierre o le faʻataʻamilosaga o lupe ma manu iti, lea e masani ona tataina saito i tafatafa o le fale pia. Na manaʻo Tamamatua e amata ona fai pia a le tama a lona ataliʻi i le lumanaʻi, peitaʻi o ana miti e leʻi fuafuaina e taunuʻu.

O le alualu i luma o Maximilian faʻatosina mai mafaufau o tagata lauiloa. Canon Eme na mautinoa na maua e le aliʻi talavou se faʻavae o le 450 livres. Ina ua maeʻa lena, sa auina atu o ia i le kolisi tetele o Lui le Sili.

Talu ai e le gafatia e ona aiga ona avatu ni fesoasoani lagolago ia Robespierre, o lea na feagai ai o ia ma ni faigata tautupe. Sa leʻi ia te ia ni ofu talafeagai ma tupe mo meaai lelei. E ui lava i lenei, na mafai ona avea o ia ma sili ona lelei aʻoga o le kolisi, tautala Latina ma Eleni, ma maua foi se sili lelei malamalamaʻaga o anamua talaʻaga ma tusitusiga.

Na matauina e faiaoga o Maximilian o se faigofie, tuua toatasi ma miti tamaiti aʻoga. Na ia fiafia e fealualuaʻi i lalo o le auala, ma le le mautonu.

I le tautotogo o le 1775 na filifilia ai Robespierre e momoli atu le viiga i le faatoa filifilia o le Tupu o Louis XVI. Ona leiloa ai lea e le tupu o le tauleʻaleʻa na tu i ona luma i tausaga mulimuli ane o le a avea ma ona tagata faaoolima.

Ina ua maeʻa ana suʻesuʻega, na filifili loa Maximilian e avea ma faamasino. Ina ua maeʻa lana aʻoaʻoga mai le Sorbonne ma avea ma Bachelor of Laws, sa tusia lona igoa i le tusi resitala o loia a le Palemene o Pale.

O le French Revolution

Ina ua maeʻa ona maua se laisene loia, na fiafia Robespierre i aʻoaʻoga a le au faifilosofia o ona po nei, ma faʻaalia foi lona fiafia tele i polokiki. I le 1789 na avea ai o ia ma totino o sui e toʻa 12 o le Setete Aoao.

I se taimi puupuu, na avea Maximilian ma se tasi o failauga sili ona talenia ma taʻutaʻua. O se mea moni manaia o le taimi o le 1789 na ia faia ai 69 saunoaga, ma i le 1791 - 328!

E leʻi umi, ae auai Robespierre i le Jacobins, o le vaega faaupufai sili ona taua o le fouvalega, e fesoʻotaʻi ma le faʻauigaina o le republicanism ma le faʻaaogaina o vevesi i le ausiaina o sini.

I le taimi lea o le talaaga o le soifuaga, o Maximilian sa lagolagoina le manatu o Rene Rousseau, ma sa matua faitio lava i le toe fuataʻiga a le lautele. Ona o le le talafeagai o lona tauiviga ma lona faʻamalosi mo le temokalasi, atoa ai ma lona faʻamaoni i mataupu silisili, na ia maua ai le igoa tauvalaau "Faʻaleagaina."

Ina ua maeʻa le faataʻatiaga o le Fono a le Atunuu (1791), sa faaauau pea ona galue le tamaloa i Pale. Na tetee o ia i le taua ma Ausetalia, talu ai, i lona manatu, na ia faaoo le leaga tele ia Farani. Peitai, toalaiti lava faipule na lagolagoina o ia i lenei mataupu.

Ma e leai foi seisi e ono manatu o le feteʻenaʻiga a le militeli o le a toso i luga mo le umi 25 tausaga ma taitai atu ai i le faafeagai taunuuga mo i latou na taumafai mo ia - Louis 16 ma Brissot ma ana paaga. Na auai Robespierre i le atinaeina o le tautoga mo tagata ofisa, faapea foi ma le tusiaina o le faavae o le 1791.

Na manaʻomia e le polokiki le soloia o le faʻasalaga o le oti, peitaʻi e leʻi maua se tali a ana uo. I le taimi nei, o fitafita Farani na afaina i taua ma le au Austrians. Tele fitafita na o atu i le itu o le fili, ona o le talitonuina o le malo na amata ona maualalo ma maualalo i aso uma.

O le manaʻo e puipuia le paʻu o le malo, na amata ai ona valaau Robespierre i ona tagata lautele e fouvale. I le taumafanafana o le 1792, na tupu ai se vevesi. O le taʻitaʻi o le au Jacobins na ulufale i totonu o le komiti na folafola e Paris lava ia, ma mulimuli ane filifilia ai o ia i le feagaiga faatasi ai ma Georges Jacques Danton.

Ole ala lea na amata ai le fouvalega faasaga ile Girondins. E leʻi umi, ae amata loa ona faia e Maximilian ni tautalaga sa ia manaʻomia ai le fasiotia o le tupu Farani e aunoa ma se faamasinoga poʻo se suʻesuʻega. O ia e ana le faʻaupuga lea: "E tatau ona oti Louis, aua e tatau ona ola le tama."

O lona iʻuga, ia Ianuari 21, 1793, na fasiotia ai Louis 16 e le guillotine. Na maua e le au Jacobins se lagolago mai le sans-culottes ma radicals. Na filifili le tauaofiaga e faamautu se tau tumau mo falaoa, ma Robespierre lava ia na avea ma se tasi o taʻitaʻi o le Paris Commune.

Me o le tausaga lava lea na faʻailogaina e le fouvalega lea na pagatia ai le Girondins i se fiasco tuʻimomomoina. Falani na matua olopalaina i le vevesi, ma o le iʻuga na faatonuina ai e le feagaiga le fausiaina o komiti, ma tuu atu ai ia latou le saolotoga e faia ai se gaioiga.

Na faʻaiʻu Robespierre i le Komiti o le Faʻaola, faʻalauiloaina se aiaiga o le de-faʻa-kerisiano. I lona manatu, o se tasi o galuega taua o le fouvalega o le fausiaina o se sosaiete o se fou faʻavae, faʻavae i luga o le amio mama o se fou lotu.

I le 1794, na faalauiloa ai le Cult of the Supreme Being i totonu o le atunuu, o se tapuaiga faalelotu, i le tulaga o se faasologa o aloaia feteenaiga setete malo. O lenei tapuaiga na faatuina e le malo i le tauiviga faasaga i le faaKerisiano, ma le sili i mea uma faasaga i le Katoliko.

I ana tautalaga, Robespierre taʻutino mai o le sini e na o le fesoasoani a le fefe. Ina ua maeʻa le taua ma Austria, na amata loa ona galue le Fono Faitulafono i Farani, ma mafua ai loa ona soloia komiti. I le setete, o le galue lima na suia malie i masini faigaluega.

I tausaga mulimuli ane, na amata ai ona toe malosi le atunuʻu mai le sefulu tausaga o le faʻaletonu le tamaoaiga. O le toefuataʻiga na faia i le itu tau aʻoaʻoga, lea na le toe mafai e le lotu.

I le taumafanafana o le 1794, na pasia ai se tulafono e tusa ai ma lea sa faasalaina ai soo se tagatanuu ona o lagona tetee i le malo. Mulimuli ane, Maximilian Robespierre na valaʻau mo le fasiotia o le au uo a Danton, oe na tetee i faiga faaupufai a le Jacobins.

Ina ua maeʻa lena, na faʻatulagaina e le au teteʻe se gaioiga i le faʻamanatuina o le Cult of the Supreme Being. O i latou na masalomia e leʻi mafai ona faʻamalosia le puipuiga ma le lagolago, aʻo le pule a Robespierre na paʻu maualalo i aso uma. Na amata ai loa le Terror Sili, lea na paʻu ai le pulega a le malo o Jacobin.

I le aluga o taimi, ia Iulai 27, Robespierre ma tagata tutusa manatu na faʻamasinoina. Ona o le taupulepulega leaga, na latou faasaina le tulafono, ma Maximilian lava na faʻatoilaloina.

Olaga patino

O le uo teine ​​a Robespierre e fiafia iai o Eleanor Duplet. Na latou lagona mo le tasi ma le isi e le gata i le fefaʻasoaaʻi, ae sa i ai foi a latou manatu faaupufai.

Fai mai nisi o tusitala, na ofoina e Maximilian se lima ma se fatu ia Eleanor, ae o isi na teena le faia o lea faamatalaga. Faʻamata o le a le mea e ono tupu, o le mataupu e leʻi oʻo mai i se faʻaipoipoga. O se mea moni manaia ona o le teine ​​na ola i lana pele mo le 38 tausaga ma sa ofu faʻanoanoa mo ia seʻia oʻo i le iʻuga o lona olaga, e leʻi faʻaipoipo.

Oti

Maximilian Robespierre na fasiotia e guillotine ia Iulai 28, 1794. I le taimi o lona maliu, ua 36 ona tausaga. O lona tino, faʻatasi ai ma isi fasioti tagata Jacobins, na tanu i se tuʻugamau tele ma ufiufi i lime ina ia leai se faʻailoga o le fouvalega o le a toe.

Robespierre Ata

Maimoa le vitio: Maximilien Robespierre Documentary - Biography of the life of Maximilien Robespierre (Iuni 2025).

Mataupu Talu

Maota o Buckingham

Mataupu O Sosoo Mai

O le a le talitonuga

Mataupu E Fesootai I Ai

Falesa o Sagato Basil

Falesa o Sagato Basil

2020
20 mea moni e uiga ia V.V Golyavkin, tusitala ma tusi ata tusi, o le a le mea e lauiloa ai, mea na ausia, aso o le ola ma le oti

20 mea moni e uiga ia V.V Golyavkin, tusitala ma tusi ata tusi, o le a le mea e lauiloa ai, mea na ausia, aso o le ola ma le oti

2020
Thomas Aquinas

Thomas Aquinas

2020
Mea mananaia e uiga i Grenada

Mea mananaia e uiga i Grenada

2020
Evgeny Leonov

Evgeny Leonov

2020
100 Manatu Moni e uiga ile Igilisi

100 Manatu Moni e uiga ile Igilisi

2020

Tuua Lau Faamatalaga


Mataupu Manaia
9 galo upu e faʻamauoa ai lau vaogagana

9 galo upu e faʻamauoa ai lau vaogagana

2020
Togalaau Boboli

Togalaau Boboli

2020
20 mea moni e uiga i le uaina: paʻepaʻe, mumu ma fagu masani

20 mea moni e uiga i le uaina: paʻepaʻe, mumu ma fagu masani

2020

Vaega Lauiloa

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

E Tusa O Le Tatou

Mea moni e le masani ai

Faasoa Atu I Lau Uo

Copyright 2025 \ Mea moni e le masani ai

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

© 2025 https://kuzminykh.org - Mea moni e le masani ai