Siama (lat. E tusa ai ma le faʻavae, o latou e sili ona faigofie ma nonofo i le lalolagi atoa o loʻo taamilo i le tagata. Faatasi ai ma ia mea uma o loʻo leaga uma ma lelei microorganisms.
1. Faʻailoga o microbes sili ona anamua na maua i eleele e 3.5 piliona tausaga le matua. Ae leai ma se saienitisi e toʻatasi e faʻamaonia le taimi na tutupu ai siama i le Lalolagi.
2. O se tasi o siama e sili ona anamua - o le archaebacterium thermoacidophila e nofo i vaipuna vevela ma le maualuga o le faʻasologa o acid, ae i le vevela i lalo o le 55 ° C o ia microorganisms e le ola.
3. O siama na muamua vaʻaia i le 1676 e le aliʻi Dutch o Anthony van Leeuwenhoek, o ia na fausiaina se vaʻaiga faʻaletasi lua. Ma o le upu "siama" lava ia na faʻalauiloa e Christian Ehrenberg i le toeititi 150 tausaga mulimuli ane, i le 1828.
4. O le siama sili ona tele e manatu o le Thiomargarita namibiensis, poʻo le "penina efuefu o Namibia", na maua i le 1999. O le tele o sui o lenei ituaiga o 0.75 mm le lautele, lea e mafai ai ona vaʻaia e tusa lava pe leai se microscope.
5. O le manogi faʻapitoa a maeʻa le timu e tulaʻi mai ona o le actinobacteria ma le cyanobacteria, lea e ola i luga o le eleele laualuga ma maua ai le vailaʻau geosmin.
6. O le mamafa o siama kolone o loʻo nonofo i le tino o le tagata e tusa ma le 2 kg.
7. I le gutu o le tagata e tusa ma le 40 afe ituaiga o meaola niniʻi. Faatasi ai ma se kisi, tusa ma le 80 miliona siama e feaveaia, ae toetoe lava o latou uma e saogalemu.
8. Pharyngitis, niumonia, mūmū fiva e mafua mai i spherical siama streptococci, e tele aafia ai le tagata respiratory manava, isu ma le gutu.
9. E mafai ona vaelua le siama ole Staphylococcus i ni vaalele. Ona o lenei, o latou foliga foliga ese mai isi ituaiga, e pei o le tele o fualaʻau.
10. Meningitis ma gonorrhea e mafua mai i faʻamaʻi o le subpecies diplococci, lea e masani ona faʻailoa i paga.
11. Vibrio bacteria e mafai ona toe gaosia e oʻo lava ile siʻosiʻomaga e leai se okisene. Nei o le causative sooupu o se tasi o sili ona mataʻutia faamaʻi - kolera.
O le Bifidobacteria, e iloa e le toʻatele mai faʻasalalauga, e le gata ina faʻamalosia ai le lelei o meaʻai, ae faʻapea foi ona maua ai le tino ole tagata ile vaitamini B ma le K.
13. O le microbiologist o Louis Pasteur na tatau ona auai i le taʻaloga taʻutaʻua, ma i lana aupega na ia filifilia ai ni flasks se lua, o le tasi e iai siama na mafua ai le tanesusu. O le au tetee na tatau ona inu vai, ae o le fili o le lauiloa kemisi na musu i se faataʻitaʻiga.
14. I luga o faʻavae o siama pei o streptomycetes, o loʻo nonofo i le eleele, antifungal, antibacterial ma anticancer vailaʻau o loʻo atiaʻe.
15. I le fausaga o le siama sela e leai se meaola, ma o le gen code maua ai le nucleotide. O le averesi mamafa o nei microorganisms o 0.5-5 microns.
16. Ole auala e ono pisia ai siama 'eseʻese e ala ile vai.
17. I le natura, e i ai le ituaiga faʻaigoaina Conan Bacteria. O nei meaola niniʻi e teteʻe atu i le faʻaalia o le radiation.
18. I le 2007, na maua ai siama ola i le glaciers o le Antarctica, lea sa leai se susulu o le la ma le okesene mo le tele o tausaga.
19. I le 1 ml vai e oʻo atu ile 1 miliona o siama faigofie lava, ma ile 1 g o le eleele - tusa o le 40 miliona.
20. O le biomass o meaola uma i luga o le Lalolagi e sili atu nai lo le aofaʻi o manu ma meaola biomass.
21. O siama e faʻaaogaina i galuega i le toe maua mai o le 'apa memea, auro, palladium.
22. O nisi ituaiga o siama, faʻapitoa lava i latou e nonofo i le faʻailoga ma iʻa loloto o le sami, e mafai ona susulu malamalama.
23. Mo le suʻesuʻeina o siama e mafua ai le fatafata vaivai, ma mea na ausia i lenei itu, Robert Koch i le amataga o le 20 seneturi. na maua ai le Nobel Prize.
Ole tele o siama e feoaʻi ile flagella, ole aofaʻi e oʻo ile miliona ile microorganism.
25. O nisi siama suia lo latou tele ina ua uma ona faatofuina i le vai ma opeopea i luga.
26. E faʻafetaia ia meaola niniʻi na aliali mai le okesene ile Lalolagi, ma e mafua mai ia latou le maualuga e talafeagai mo le ola o meaola ma tagata o loʻo tumau pea ona tausia.
O faʻamaʻi sili ona mataʻutia ma lauiloa ile talafaʻasolopito ole tagata - anthrax, mala, lepela, syphilis, e mafua mai ile siama. O nisi meaola ninii e ono mafai ona faʻaaogaina o ni meatau o meaola, ae o lenei mea e faʻasa e le tauaofiaga faʻavaomalo.
28. Nisi ituaiga o pathogenic microorganisms o loʻo teteʻe atu pea i ituaiga uma o vailaʻau vailaʻau.
29. Se ituaiga eseʻese o siama - saprophytes, saofaga i le vave decomposition o mate manu ma tagata. Latou te faʻatupuina foʻi le lafulemu i le palapala.
I le gasologa o suʻesuʻega na faia e saienitisi mai Korea i Saute, na maua ai o le tele o siama o loʻo maua i au o supamaketi trolleys. O le tulaga lua na ave e le isumu komipiuta, sosoʻo ai ma peni i faleuila lautele.