.wpb_animate_when_almost_visible { opacity: 1; }
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
  • Tele
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
Mea moni e le masani ai

Vladimir Vernadsky

Vladimir Ivanovich Vernadsky - Russian science-naturalist, faifilosofia, biologist, mineralogist ma tagata lautele. Tomai o le St. Petersburg Academy o Saienisi. O se tasi na faʻavaeina le Ukaraina Academy o le Saienisi, faʻapea foi ma le faʻavaeina le saienisi o biogeochemistry. O se mataʻina sui o Russian cosmism.

I lenei tusitusiga, o le a tatou toe manatua ai le talaaga o Vladimir Vernadsky, faʻatasi ai ma tala sili ona manaia mai le soifuaga o le saienitisi.

Ma, muamua o oe o se puʻupuʻu talaʻaga o Vernadsky.

Talaaga o Vernadsky

Vladimir Vernadsky na fanau i le 1863 i St. Petersburg. Na ola aʻe o ia ma sa ola aʻe i le aiga o se tagata aloaʻia ma tuufaasolo Cossack Ivan Vasilyevich.

I le taimi o le fanau mai o lona atalii, Vernadsky Matua na aʻoaʻoina le tamaoaiga i le iunivesite, i le tulaga o le atoa setete fautua.

O le tina o Vladimir, o Anna Petrovna, na sau mai se aiga tamalii. I le aluga o taimi, na siitia ai le aiga i Kharkov, o se tasi o sili ona tele saienitisi ma aganuu nofoaga i Lusia.

Tamaititi ma talavou

Na faʻaalu e Vernadsky lona laitiiti (1868-1875) i Poltava ma Kharkov. I le 1868, ona o le le lelei o le tau o St. Petersburg, na siitia ai le aiga Vernadsky i Kharkov - o se tasi o taʻimua faasaienisi ma aganuu nofoaga o le Malo o Rusia.

A o tamaititi, na ia asia Kiev, nofo i se fale i Lipki, le mea na nofo ai lona tinamatua o Vera Martynovna Konstantinovich ma maliu.

I le 1973, Vladimir Vernadsky ulufale i le Kharkov gymnasium, lea na ia aʻoaʻoina ai mo le 3 tausaga. I le vaitaimi lea o lona talaaga, i lalo o le malosi a lona tama, sa ia poto ai i le gagana Polani ina ia mafai ai ona suʻesuʻeina faʻamatalaga eseese e uiga ia Iukureini.

I le 1876 na toe foʻi ai le aiga o Vernadsky i St. Petersburg, lea na faʻaauauina ai le aʻoga a le tamaititi i le faletaalo i le lotoifale. Na mafai ona ia mauaina se aʻoaʻoga sili ona lelei. Sa mafai ona faitau le aliʻi talavou i gagana e 15.

I lenei vaitau o taimi, na amata ai ona fiafia Vladimir Vernadsky i filosofia, talaʻaga ma lotu.

Lenei o le muamua sitepu o se talavou i luga o le ala i le poto o le Lusia cosmism.

Biology ma isi saienisi

I le taimi o le talaaga o le 1881-1885. Vernadsky suesue i le natura faiaoga o le fisiki ma numera o le St. O se mea moni manaia o se tasi o ana faiaʻoga o le lauiloa Dmitry Mendeleev.

I le 25 o ona tausaga, na alu ai Vernadsky mo se galuega faataitai i Europa, ina ua atoa le 2 tausaga i atunuu eseese. I Siamani, Italia ma Farani, na ia mauaina le tele o le poto faʻatino ma faʻatinoina, mulimuli ane na ia toe foʻi mai i le fale.

Ina ua naʻo le 27 ona tausaga, na faʻatonuina ia na te taʻitaʻia le Matagaluega o Mineralogy i le Iunivesite o Moscow. Mulimuli ane, na mafai e le mafaufau ona puipuia lana pepa faʻailoga faʻapitoa i le mataupu: "O le ofoofogia o le seʻeina o mea tioata." O lona iʻuga, na avea o ia ma polofesa o le mineralogy.

Vernadsky na galue o se faiaoga mo le sili atu i le 20 tausaga. I lenei taimi sa masani ona ia femalagaaʻi. Na femalagaaʻi o ia i le tele o 'aʻai o Lusia ma atunuʻu mamao, ma aʻoaʻoina laufanua.

I le 1909, na faia ai e Vladimir Ivanovich se lipoti maoaʻe i le 12th Congress of Naturalists, lea na ia tuuina atu ai faamatalaga e uiga i le maua faatasi o minerale i le manava o le Lalolagi. O lona iʻuga, na faʻavaeina se saienisi fou - geochemistry.

Vernadsky na faʻatinoina lelei galuega i le fanua o mineralogy, na faia ai se suiga i totonu. Na ia tuueseese mineralogy mai tioata, o fea na ia fesoʻotaʻi ai le saienisi muamua ma le numera ma le fisiki, ma le lona lua i le kemisi ma le eleele.

I le tutusa ma lenei, Vladimir Vernadsky sa fiafia i filosofia, polokiki ma le leitio o elemene ma le fiafia tele. E oʻo foi i le auai atu i le St. Petersburg Academy of Science, na ia fausia le Radium Commission, lea sa fuafua e saili ma suʻesuʻe minerale.

I le 1915, Vernadsky faʻaputuputu se isi komisi, o le o le suʻesuʻeina o le setete o mea mata. I le taimi lava e tasi, na ia fesoasoani ai i le faʻatulagaina o saoloto faleaʻoga mo matitiva uso a tagatanuʻu.

Seia le 1919, o le saienitisi o se sui o le Cadet Party, usitaʻia faʻatemokalasi manatu. Mo lenei mafuaʻaga, na faamalosia ai o ia e alu i fafo ina ua maeʻa le lauiloa Oketopa Fouvalega na tupu i le atunuu.

I le tautotogo o le 1918, na faamautu ai Vernadsky ma lona aiga i Iukureini. E leʻi umi ae ona faavaeina le Iunivesite a Iukureini o le Saienisi, ma avea ai ma ona taitaifono muamua. I se faʻaopopoga, na aʻoaʻoina e le polofesa le faʻataʻitaʻiga o faʻafanua i le Taurida University of Crimea.

Ina ua maeʻa le 3 tausaga, na toe foʻi le Vernadsky i Petrograd. O le tagata aʻoaʻoina na tofia e avea ma ulu o le matagaluega meteorite o le Mineralogical Museum. Ona ia faʻaputuputuina lea o se malaga faʻapitoa, lea na aʻafia i le suʻesuʻega o le Mauga o Tunguska.

Na lelei mea uma seʻia oʻo i le taimi na molia ai Vladimir Ivanovich i le sipai. Na molia o ia ma tuu i tua o pa. O le mea e lelei ai, faʻafetai i le fautua o le toʻatele o tagata lauiloa, na faʻasaʻolotoina le saienitisi.

I le taimi o le talaaga o le 1922-1926. Na asia e Vernadsky nisi o atunuu Europa, lea na ia faitaua ai ana tautalaga. I le taimi e tasi, sa punouai o ia i tusitusiga. Mai lalo o lana peni, o galuega e pei o le "Geochemistry", "Living Matter in the Biosphere" ma le "Autotrophy of Mankind" na lalagaina.

I le 1926, Vernadsky faauluuluga o le Radium Institute, ma sa filifilia foi o le ulu o eseese saienitisi nuu. I lalo o lana taʻitaʻiga, lalo o le eleele, permafrost, papa, ma isi.

I le 1935, na faasolo ina leaga le soifua maloloina o Vladimir Ivanovich, ma i luga o le fautuaga a le fomaʻi fatu, na ia filifili ai e alu i fafo mo togafitiga. Ina ua maeʻa togafitiga, sa faigaluega o ia mo sina taimi i Pale, Lonetona ma Siamani. I ni nai tausaga ae le i maliu o ia, sa faauluulu ai e le polofesa le komisi uranium, ma avea ai ma faavaeina o le polokalame faaniukilia a le USSR.

Leotetele

Na taʻua e Vladimir Vernadsky, o le paiotiso o se faʻagaioiga ma faʻamaopoopo. Mulimuli ane, na ia oʻo mai i le faʻatulagaina ma le faʻauigaina o le upu noosphere, pei ona toe teuteuina e le tagata aʻafiaga o le biosfer.

Na faalauiloa e Vernadsky ni gaoioiga talafeagai i le vaega a tagata, e faʻatumu uma i le faʻamalieina o manaʻoga masani ma le fausiaina o le paleni ma le fealofani i le natura. Na ia talanoa e uiga i le taua o le aʻoaʻoina o le Lalolagi, ma talanoa foi e uiga i auala e faʻaleleia atili ai le siosiomaga o le lalolagi.

I ana tusitusiga, na taʻua ai e Vladimir Vernadsky, o se lumanaʻi lelei mo tagata e faʻalagolago lava i le fausiaina ma le faʻaeteete o agafesoʻotaʻi ma le setete e faʻavae i luga o le sogasoga ma le faʻatinoina o le alualu i luma.

Olaga patino

I le 23 o ona tausaga, na faaipoipo ai Vladimir Vernadsky ia Natalia Staritskaya. Faʻatasi, na mafai e ulugaliʻi ona nonofo mo le umi 56 tausaga, seʻia oʻo i le maliu o Staritskaya i le 1943.

I lenei faatasiga, na maua e le ulugaliʻi le tama tama o Georgy ma le teine ​​o Nina. I le lumanaʻi, na avea Georgy ma faʻapitoa taʻutaʻua i le matata o le talaʻaga a Lusia, ae o Nina sa galue o se fomaʻi o mafaufau.

Oti

Vladimir Vernadsky na sili atu nai lo lona toalua mo le 2 tausaga. I le aso o lona maliu, sa tusia ai e le saienitisi le tusi lenei i lana api talaaga: "O aʻu aitalafu lelei i loʻu olaga ia Natasha." O le maliu o lona toalua na matuaʻi afaina ai le soifua maloloina o le tamaloa.

I ni nai tausaga ae le i maliu o ia, i le 1943, na maua ai Vernadsky i le 1st degree Stalin Prize. O le tausaga na sosoʻo ai, na maua ai o ia i le maʻi papala, ma na toe ola ai mo le isi 12 aso.

Na maliu Vladimir Ivanovich Vernadsky ia Ianuari 6, 1945 i le 81 o ona tausaga.

Maimoa le vitio: Delta del Tigre, Buenos Aires (Aukuso 2025).

Mataupu Talu

O tama taʻalo lakapi silisili i le lalolagi

Mataupu O Sosoo Mai

Hagia Sophia - Hagia Sophia

Mataupu E Fesootai I Ai

O le a le Monopoly

O le a le Monopoly

2020
Mea mananaia e uiga i le Bram Stoker

Mea mananaia e uiga i le Bram Stoker

2020
25 mea moni e uiga ia Byzantium poʻo le East Roman Empire

25 mea moni e uiga ia Byzantium poʻo le East Roman Empire

2020
Vyacheslav Myasnikov

Vyacheslav Myasnikov

2020
Alexey Fadeev

Alexey Fadeev

2020
Johann Sebastian Bach

Johann Sebastian Bach

2020

Tuua Lau Faamatalaga


Mataupu Manaia
Mea mananaia e uiga ia Viktor Tsoi

Mea mananaia e uiga ia Viktor Tsoi

2020
Envaitenet Island

Envaitenet Island

2020
Marcel Proust

Marcel Proust

2020

Vaega Lauiloa

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

E Tusa O Le Tatou

Mea moni e le masani ai

Faasoa Atu I Lau Uo

Copyright 2025 \ Mea moni e le masani ai

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

© 2025 https://kuzminykh.org - Mea moni e le masani ai