.wpb_animate_when_almost_visible { opacity: 1; }
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
  • Tele
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
Mea moni e le masani ai

Vladimir Vernadsky

Vladimir Ivanovich Vernadsky - Russian science-naturalist, faifilosofia, biologist, mineralogist ma tagata lautele. Tomai o le St. Petersburg Academy o Saienisi. O se tasi na faʻavaeina le Ukaraina Academy o le Saienisi, faʻapea foi ma le faʻavaeina le saienisi o biogeochemistry. O se mataʻina sui o Russian cosmism.

I lenei tusitusiga, o le a tatou toe manatua ai le talaaga o Vladimir Vernadsky, faʻatasi ai ma tala sili ona manaia mai le soifuaga o le saienitisi.

Ma, muamua o oe o se puʻupuʻu talaʻaga o Vernadsky.

Talaaga o Vernadsky

Vladimir Vernadsky na fanau i le 1863 i St. Petersburg. Na ola aʻe o ia ma sa ola aʻe i le aiga o se tagata aloaʻia ma tuufaasolo Cossack Ivan Vasilyevich.

I le taimi o le fanau mai o lona atalii, Vernadsky Matua na aʻoaʻoina le tamaoaiga i le iunivesite, i le tulaga o le atoa setete fautua.

O le tina o Vladimir, o Anna Petrovna, na sau mai se aiga tamalii. I le aluga o taimi, na siitia ai le aiga i Kharkov, o se tasi o sili ona tele saienitisi ma aganuu nofoaga i Lusia.

Tamaititi ma talavou

Na faʻaalu e Vernadsky lona laitiiti (1868-1875) i Poltava ma Kharkov. I le 1868, ona o le le lelei o le tau o St. Petersburg, na siitia ai le aiga Vernadsky i Kharkov - o se tasi o taʻimua faasaienisi ma aganuu nofoaga o le Malo o Rusia.

A o tamaititi, na ia asia Kiev, nofo i se fale i Lipki, le mea na nofo ai lona tinamatua o Vera Martynovna Konstantinovich ma maliu.

I le 1973, Vladimir Vernadsky ulufale i le Kharkov gymnasium, lea na ia aʻoaʻoina ai mo le 3 tausaga. I le vaitaimi lea o lona talaaga, i lalo o le malosi a lona tama, sa ia poto ai i le gagana Polani ina ia mafai ai ona suʻesuʻeina faʻamatalaga eseese e uiga ia Iukureini.

I le 1876 na toe foʻi ai le aiga o Vernadsky i St. Petersburg, lea na faʻaauauina ai le aʻoga a le tamaititi i le faletaalo i le lotoifale. Na mafai ona ia mauaina se aʻoaʻoga sili ona lelei. Sa mafai ona faitau le aliʻi talavou i gagana e 15.

I lenei vaitau o taimi, na amata ai ona fiafia Vladimir Vernadsky i filosofia, talaʻaga ma lotu.

Lenei o le muamua sitepu o se talavou i luga o le ala i le poto o le Lusia cosmism.

Biology ma isi saienisi

I le taimi o le talaaga o le 1881-1885. Vernadsky suesue i le natura faiaoga o le fisiki ma numera o le St. O se mea moni manaia o se tasi o ana faiaʻoga o le lauiloa Dmitry Mendeleev.

I le 25 o ona tausaga, na alu ai Vernadsky mo se galuega faataitai i Europa, ina ua atoa le 2 tausaga i atunuu eseese. I Siamani, Italia ma Farani, na ia mauaina le tele o le poto faʻatino ma faʻatinoina, mulimuli ane na ia toe foʻi mai i le fale.

Ina ua naʻo le 27 ona tausaga, na faʻatonuina ia na te taʻitaʻia le Matagaluega o Mineralogy i le Iunivesite o Moscow. Mulimuli ane, na mafai e le mafaufau ona puipuia lana pepa faʻailoga faʻapitoa i le mataupu: "O le ofoofogia o le seʻeina o mea tioata." O lona iʻuga, na avea o ia ma polofesa o le mineralogy.

Vernadsky na galue o se faiaoga mo le sili atu i le 20 tausaga. I lenei taimi sa masani ona ia femalagaaʻi. Na femalagaaʻi o ia i le tele o 'aʻai o Lusia ma atunuʻu mamao, ma aʻoaʻoina laufanua.

I le 1909, na faia ai e Vladimir Ivanovich se lipoti maoaʻe i le 12th Congress of Naturalists, lea na ia tuuina atu ai faamatalaga e uiga i le maua faatasi o minerale i le manava o le Lalolagi. O lona iʻuga, na faʻavaeina se saienisi fou - geochemistry.

Vernadsky na faʻatinoina lelei galuega i le fanua o mineralogy, na faia ai se suiga i totonu. Na ia tuueseese mineralogy mai tioata, o fea na ia fesoʻotaʻi ai le saienisi muamua ma le numera ma le fisiki, ma le lona lua i le kemisi ma le eleele.

I le tutusa ma lenei, Vladimir Vernadsky sa fiafia i filosofia, polokiki ma le leitio o elemene ma le fiafia tele. E oʻo foi i le auai atu i le St. Petersburg Academy of Science, na ia fausia le Radium Commission, lea sa fuafua e saili ma suʻesuʻe minerale.

I le 1915, Vernadsky faʻaputuputu se isi komisi, o le o le suʻesuʻeina o le setete o mea mata. I le taimi lava e tasi, na ia fesoasoani ai i le faʻatulagaina o saoloto faleaʻoga mo matitiva uso a tagatanuʻu.

Seia le 1919, o le saienitisi o se sui o le Cadet Party, usitaʻia faʻatemokalasi manatu. Mo lenei mafuaʻaga, na faamalosia ai o ia e alu i fafo ina ua maeʻa le lauiloa Oketopa Fouvalega na tupu i le atunuu.

I le tautotogo o le 1918, na faamautu ai Vernadsky ma lona aiga i Iukureini. E leʻi umi ae ona faavaeina le Iunivesite a Iukureini o le Saienisi, ma avea ai ma ona taitaifono muamua. I se faʻaopopoga, na aʻoaʻoina e le polofesa le faʻataʻitaʻiga o faʻafanua i le Taurida University of Crimea.

Ina ua maeʻa le 3 tausaga, na toe foʻi le Vernadsky i Petrograd. O le tagata aʻoaʻoina na tofia e avea ma ulu o le matagaluega meteorite o le Mineralogical Museum. Ona ia faʻaputuputuina lea o se malaga faʻapitoa, lea na aʻafia i le suʻesuʻega o le Mauga o Tunguska.

Na lelei mea uma seʻia oʻo i le taimi na molia ai Vladimir Ivanovich i le sipai. Na molia o ia ma tuu i tua o pa. O le mea e lelei ai, faʻafetai i le fautua o le toʻatele o tagata lauiloa, na faʻasaʻolotoina le saienitisi.

I le taimi o le talaaga o le 1922-1926. Na asia e Vernadsky nisi o atunuu Europa, lea na ia faitaua ai ana tautalaga. I le taimi e tasi, sa punouai o ia i tusitusiga. Mai lalo o lana peni, o galuega e pei o le "Geochemistry", "Living Matter in the Biosphere" ma le "Autotrophy of Mankind" na lalagaina.

I le 1926, Vernadsky faauluuluga o le Radium Institute, ma sa filifilia foi o le ulu o eseese saienitisi nuu. I lalo o lana taʻitaʻiga, lalo o le eleele, permafrost, papa, ma isi.

I le 1935, na faasolo ina leaga le soifua maloloina o Vladimir Ivanovich, ma i luga o le fautuaga a le fomaʻi fatu, na ia filifili ai e alu i fafo mo togafitiga. Ina ua maeʻa togafitiga, sa faigaluega o ia mo sina taimi i Pale, Lonetona ma Siamani. I ni nai tausaga ae le i maliu o ia, sa faauluulu ai e le polofesa le komisi uranium, ma avea ai ma faavaeina o le polokalame faaniukilia a le USSR.

Leotetele

Na taʻua e Vladimir Vernadsky, o le paiotiso o se faʻagaioiga ma faʻamaopoopo. Mulimuli ane, na ia oʻo mai i le faʻatulagaina ma le faʻauigaina o le upu noosphere, pei ona toe teuteuina e le tagata aʻafiaga o le biosfer.

Na faalauiloa e Vernadsky ni gaoioiga talafeagai i le vaega a tagata, e faʻatumu uma i le faʻamalieina o manaʻoga masani ma le fausiaina o le paleni ma le fealofani i le natura. Na ia talanoa e uiga i le taua o le aʻoaʻoina o le Lalolagi, ma talanoa foi e uiga i auala e faʻaleleia atili ai le siosiomaga o le lalolagi.

I ana tusitusiga, na taʻua ai e Vladimir Vernadsky, o se lumanaʻi lelei mo tagata e faʻalagolago lava i le fausiaina ma le faʻaeteete o agafesoʻotaʻi ma le setete e faʻavae i luga o le sogasoga ma le faʻatinoina o le alualu i luma.

Olaga patino

I le 23 o ona tausaga, na faaipoipo ai Vladimir Vernadsky ia Natalia Staritskaya. Faʻatasi, na mafai e ulugaliʻi ona nonofo mo le umi 56 tausaga, seʻia oʻo i le maliu o Staritskaya i le 1943.

I lenei faatasiga, na maua e le ulugaliʻi le tama tama o Georgy ma le teine ​​o Nina. I le lumanaʻi, na avea Georgy ma faʻapitoa taʻutaʻua i le matata o le talaʻaga a Lusia, ae o Nina sa galue o se fomaʻi o mafaufau.

Oti

Vladimir Vernadsky na sili atu nai lo lona toalua mo le 2 tausaga. I le aso o lona maliu, sa tusia ai e le saienitisi le tusi lenei i lana api talaaga: "O aʻu aitalafu lelei i loʻu olaga ia Natasha." O le maliu o lona toalua na matuaʻi afaina ai le soifua maloloina o le tamaloa.

I ni nai tausaga ae le i maliu o ia, i le 1943, na maua ai Vernadsky i le 1st degree Stalin Prize. O le tausaga na sosoʻo ai, na maua ai o ia i le maʻi papala, ma na toe ola ai mo le isi 12 aso.

Na maliu Vladimir Ivanovich Vernadsky ia Ianuari 6, 1945 i le 81 o ona tausaga.

Maimoa le vitio: Delta del Tigre, Buenos Aires (Mae 2025).

Mataupu Talu

Valery Lobanovsky

Mataupu O Sosoo Mai

Maota o Versailles

Mataupu E Fesootai I Ai

20 faʻamatalaga e uiga ia Alesana le sili, o le na nofo i le taua, ma maliu sauniuni mo le taua.

20 faʻamatalaga e uiga ia Alesana le sili, o le na nofo i le taua, ma maliu sauniuni mo le taua.

2020
Faʻamaumau lalolagi faʻamaumauga

Faʻamaumau lalolagi faʻamaumauga

2020
Burj Khalifa

Burj Khalifa

2020
Andrey Myagkov

Andrey Myagkov

2020
20 mea moni e uiga i le nitrogen: fetilaisa, mea pāpā ma le

20 mea moni e uiga i le nitrogen: fetilaisa, mea pāpā ma le "sese" maliu o le Terminator

2020
100 mea fiafia e uiga ia N.V.Gogol

100 mea fiafia e uiga ia N.V.Gogol

2020

Tuua Lau Faamatalaga


Mataupu Manaia
Mea manaia e uiga i lapisi

Mea manaia e uiga i lapisi

2020
Alexander Fridman

Alexander Fridman

2020
Ahnenerbe

Ahnenerbe

2020

Vaega Lauiloa

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

E Tusa O Le Tatou

Mea moni e le masani ai

Faasoa Atu I Lau Uo

Copyright 2025 \ Mea moni e le masani ai

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

© 2025 https://kuzminykh.org - Mea moni e le masani ai