Rene Descartes (1596-1650) - Falani faifilosofia, matematika, inisinia, physicist ma fomai o le tino, foafoa o auiliiliga geometry ma faaonapo nei algebraic faatusa, tusitala o le auala o masalosalo masalosalo i filosofia, faiga i le fisiki, o le muamua o reflexology.
E tele tala mananaia i le talaaga o Descartes, o le a tatou talanoa ai i lenei tusitusiga.
Ma, ae e te leʻi i ai o se puʻupuʻu talaaga o Rene Descartes.
Talaaga o Descartes
O René Descartes na fanau i le taulaga Farani o Lae ia Mati 31, 1596. O se mea moni manaia ona e mulimuli ane o lenei taulaga o le a taʻua o Descartes.
O le filosofia i le lumanaʻi na sau mai se aiga tamaloa tuai, ae mativa matitiva. I le faʻaopopoga ia te ia, o matua o Rene na i ai isi ataliʻi e 2.
Tamaititi ma talavou
Na ola aʻe Descartes ma sa ola aʻe i le aiga o le Faamasino Joaquim ma lona toʻalua o Jeanne Brochard. Ina ua toeititi atoa le 1 tausaga o Rene, na maliu lona tina.
Talu ona faigaluega lona tama i Rennes, sa seasea lava i le fale. Mo lenei mafuaʻaga, na tausia le tama e lona tinamatua tina.
Descartes o se matua vaivai ma maʻi. Peitaʻi, na ia taliaina ma le naunautai le tele o poto eseese ma fiafia tele i le saienisi, ma o le ulu o le aiga na faʻaamuamu ia te ia "o le tamaʻi faifilosofia."
O le tamaititi na mauaina ana aʻoaʻoga tulaga lua i le Jesuit College o La Flèche, lea na faʻamamafaina ai faʻapitoa i le suʻesuʻega o le lotu.
E fiailoa lava o le tele o maua e Rene le poto faʻalelotu, o le tele foi lea o lona le talitonu i le au faʻifilosofia lauiloa o lena vaitaimi.
I le 16 o ona tausaga, na faʻauʻu Descartes mai le kolisi, ma ina ua maeʻa, sa ia aʻoaʻoina mo le tele o taimi i Poitiers. Avea ma se tagata malaga i le tulafono, na alu ai le taulealea i Palisi, lea na ia ulufale ai i le militeli. Na tau Rene i Holani, na tauivi mo lona tutoʻatasi, ma na auai foi i le taua puʻupuʻu mo Prague.
I le vaitaimi lena o lona talaaga, na feiloaʻi ai Descartes ma le faifilosofia taʻutaʻua ma le faamatematika o Isaac Beckmann, o le na faatosinaina lona atili atinaʻeina o ona uiga.
I lona toe foʻi atu i Pale, na sauaina ai Rene e le au Jesuits, o e na faitioina o ia ona o le saolotoga e mafaufau ma tuuaʻia i le aʻoaʻoga sese. Mo lenei mafuaʻaga, na faʻamalosia ai le faifilosofia e tuua lona atunuʻu o Farani. Na ia siitia atu i Holani, lea sa ia faaaluina ai pe a ma le 20 tausaga i le suesueina o le saienisi.
Filosofia
O le filosofia a Descartes na faʻavae i luga o talitonuga faʻalelua - o se aʻoaʻoga na folafolaina mataupu e 2, e le tutusa ma le tasi ma le isi ma e faʻafeagai foʻi.
Rene talitonu o loʻo i ai le 2 tutoatasi vailaʻau - lelei ma mea. I le taimi lava e tasi, na ia iloaina le i ai o 2 ituaiga o itutino - mafaufau ma faʻalauteleina.
Na finau Descartes o le na foafoaina mea uma o le Atua. Na Ia foafoaina i latou e tusa ma le tutusa mataupu faavae ma tulafono.
Na fautuaina e le saienitisi ia iloa le lalolagi o siomia ai i tatou e ala i le mafaufau lelei. I le taimi lava e tasi, na ia malie o le mafaufau o le tagata e le atoatoa ma matua maualalo ifo i le mafaufau atoatoa o le Foafoa.
Descartes 'aitia i le matata o le poto avea ma faʻavae mo le atinaʻeina o le mafaufau lelei.
Mo le malamalama i se mea, e masani ona fesiligia e le tamaloa le faʻamautuina o upu moni. O lana faʻaaliga lauiloa na ola pea e oʻo mai i le aso: "Ou te manatu - o le mea lea ua ou i ai."
Metotia Descartes
O le saienitisi talitonu o le poto masani e aoga mo le mafaufau na o na tulaga pe a le mafai ona mauaina le mea moni i le na o le tomanatu. O lona iʻuga, na ia toʻesea ni auala taua se 4 e saili ai le mea moni:
- Tasi e tatau ona amata mai le sili ona manino, leai se masalosalo.
- Soʻo se fesili e tatau ona vaevaeina i le tele o vaega laiti e pei o le a manaʻomia mo lona aoga fofo.
- E tatau ona e amata i le sili ona faigofie, alu i le sili atu faigata.
- I vaega taʻitasi, e manaʻomia le faʻamaonia o le moni o faʻaiuga ua tusia ina ia maua ai le moni ma le malamalama i le faʻaiuga o le suʻesuʻega.
Fai mai le au tusitala o Descartes, o nei tulafono, e masani ona tausisi i ai le faifilosofia i le taimi o le tusiaina o ana tusitusiga, o loo manino mai ai le manaʻoga o le aganuu a Europa o le lona 17 senituri, e lafoai tulafono ua faavaeina ae fausia se saienisi fou, aoga ma taua.
Matematika ma fisiki
O le taua filosofia ma faamatematika galuega a Rene Descartes ua manatu o le aʻoaʻoga i Metotia. O loʻo faʻamatalaina mai ai faʻavae o auiliiliga auiliiliga, faʻapea foi ma tulafono mo le suʻesuʻeina o masini vaʻai ma mea ofoofogia.
E taua le maitauina o le saienitisi o le muamua na mafai ona faʻatulagaina saʻo le tulafono o le malamalama refaction. O ia o le tusitala o le exponent - o le togi o le faaupuga na ave i lalo o le aʻa, amata ona faʻailoa aofaʻiga le iloa e ala i faʻailoga - "x, y, z", ma taimi uma - i faʻailoga "a, b, c".
O René Descartes na atiaʻe le faʻavae faʻavae o canonical form, lea o loʻo faʻaaogaina i aso nei e fofo ai faʻafitauli. Na ia mafaia foi ona atiaʻe se faiga faʻamaopoopo na fesoasoani i le atinaʻeina o le fisiki ma le numera.
Na matua mataʻituina e Descartes le suʻesuʻeina o le algebraic ma le "mechanical", ma le faʻamaninoina i le taimi e tasi e leai se auala e tasi e suʻesuʻe ai i galuega faʻavae.
Na suʻesuʻe le tamaloa numera moni, ma mulimuli ane faʻaalia le fiafia ile numera faigata. Na ia faʻalauiloaina le aitia o mafaufauga le lelei aʻafia faʻatasi ma le manatu o numera faigata.
O mea na ausia e René Descartes na aloaʻia e nisi o saienitisi silisili o na vaitaimi. O ana sailiga na fausia ai le faʻavae mo galuega faʻasaienisi a Euler ma Newton, faʻapea foʻi ma le tele o isi matematika.
O se mea moni manaia na faʻamaonia e Descartes le i ai o le Atua mai se talitonuga faʻasaienisi, ma aumaia ai finauga ogaoga.
Olaga patino
E le tele se mea e iloa e uiga i le olaga o le faifilosofia. Na ioeina e nisi tusitala o le Descartes na te leʻi faaipoipo.
I le matua, o le tamaloa sa alofa i se auauna na to ma ia ma fanauina se teine o Francine. O Rene sa le iloa ma le alofa i lona afafine faʻasolitulafono, na maliu i le mumu mumu i le 5 o ona tausaga.
O le maliu o Francine o se mafatiaga moni mo Descartes ma o le sili ona faigata i lona olaga.
Na finau mai tagata o le matematika i le lalolagi e faapea, i totonu o le sosaiete, sa faasausili ma laconic. Na ia fiafia e toʻatasi na o ia, ae o uo a uo e mafai lava ona faʻamalolo ma toʻaga i talanoaga.
Oti
I le aluga o tausaga, sa sauaina Descartes mo lona saoloto mafaufau ma fou auala i le saienisi.
I le tausaga ae le i maliu o ia, sa nofo ai le saienitisi i Stockholm, ma taliaina ai se valaaulia mai le masiofo Suetena o Christina. E taua le maitau muamua o latou umi na fetusiaʻiga i luga o mataupu eseese.
Toeititi lava o le taimi na siitia ai i Suetena, na maua ai e le faifilosofia se malulu leaga ma maliu ai. Na maliu René Descartes ia Fepuari 11, 1650 i le 53 o ona tausaga.
O aso nei o loʻo iai se faʻamatalaga e tusa ma le mea na faʻainu ai Descartes i le arsenic. O tagata na amataina lona fasiotiga tagata, e mafai ona avea ma sooupu o le Ekalesia Katoliko, o e na inosia o ia.
E leʻi leva ona maliu René Descartes, ae aofia ai ma ana galuega i le "Index of Forbidden Books", ma faatonuina ai e Louis XIV e faasa le aʻoaʻoina o lana filosofia i aʻoga uma i Farani.