E oʻo i se tamaʻi tala e uiga i le olaga ma le maliu o Jeanne dʻArc e le mafai ona faia e aunoa ma le taʻua o le faʻamaumau ma le lagona o le palapala lima.
I le tasi itu, i le taimi o loʻo nofo ai i fafo le tamaliʻi Farani, faʻamalie, ma ofuvae atoa i fafo atu o puipui o maota poʻo le fanua, ae mamao mai Peretania, na aliaʻe mai ai se tamaʻitaʻi talavou (o le mea lea na valaʻauina ai e aliʻi faʻamasino mamalu, e leai se mea ma e leai seisi e maasiasi ai vagana a latou lava palaʻai), lea e faʻaosoina tagata masani e tau faasaga i tagata mai fafo. O se teine, e ala i le fufuluina, pe a ala i le taʻavale, faia tamaʻavale, taliga ma isi uo tau ma masani puipuia le tutoʻatasi o lona atunuu.
I leisi itu, o aliʻi ma numera, o le taimi lava e maua ai le avanoa, foliga mai na aveʻesea mai le peresona o le filifilia e le Atua Joan ma, e ala i le fufuluina o latou lima, tuʻu atu i luma mo le fasiotia o le Taupou o Orleans.
Faʻafefea e se tagatanuʻu lautele faʻatalitonu aliʻi e tau i se taimi faigata? Faʻafefea e lana meaalofa toeititi lava teʻena ma se laʻititi, i le faʻavae, faʻaletonu?
Ma o le Sapati, na amataina i le faamamaluina o Jeanne ina ua maeʻa le soligatulafono, na molimauina o le stigma sa i totonu o le fana uma i le fale tupu Farani, ma i totonu o tamalii, ma i le Ekalesia Katoliko. O nei tagata suʻesuʻe e mafai ona umi se taimi e suʻesuʻe ai le tutusa o le igoa o le faamasino sili o le Virgin of Orleans Pierre Cauchon ma le upu Farani "manuki" ma tuuaia o ia mo le maliu o Jeanne (o nisi e oʻo lava i le taimi na laveaʻi ai Cauchon ia Jeanne i lona faʻasalaga, ona ola ai lea o ia mo le tele o tausaga). O Cauchon ua avea ma se pupuni talafeagai - o le mea moni, e le tatau ona faitauina, aliʻi, poʻo le, faʻasa e le Atua, tupu ona tuuaʻia i le maliu o le teine 19 tausaga le matua. Na vave ona toe faʻaleleia Jeanne, poʻo ai lava na manaʻomia, na faʻateʻia, ma o le ekalesia ma pale uma e lua na tumau pea ona mama ma leai se agasala.
Manaʻomia le teʻena: i mea moni ma tala i lalo, o igoa "Igilisi" ma le "Farani" e matua le faʻatulafonoina. Iloa na ia manaʻo e sneeze luga o le atunuʻu pe faʻafanua vaʻaia - tagata uma umiaina fanua uma i luga ma luga o lenei itu o le English Channel. O tagata lautele, i le isi itu, na latou fuafuaina lo latou tagatanuu mai le faafeagai: "Matou te le o Burgundians" po o le "Matou te le mananao e avea ma Peretania". O le mea lea, "Peretania" e tatau ona malamalama i ai o "tamaliʻi ma 'au, i lena taimi tau mo le fiafia o le tupu Peretania", ma le upu "Farani", i le faasologa - "Iloa ma le' autau tumau faamaoni i le pale Farani". E leai ni eseesega taua i le va o itu agai i le feteenaiga, lea na ova atu ma le 100 tausaga.
1. Na fanau Jeanne i le nuu o Domrémy i le tuaoi o Farani ma le Duchy o Lorraine i matu sasaʻe o Farani. O le fale o le aiga o le Taupou ma le falesa ma le faatanoa, sa ia papatiso ai, o loo ola pea e oʻo mai i le aso.
2. O le aso fanau mai o Virgo e leʻo iloa lelei. O le masani taliaina aso o Ianuari 6, 1412 e leai se mea sili atu nai lo le fetuʻunaʻiga a tusitala faʻasolopito - Jeanne ono fanau mai i le 1408, ma le aso fanau mai o le tamaititi mafai ona faʻatulagaina e o gatasi ma le lauiloa aso malolo lotu.
3. O le igoa moni o Jeanne ole Pogisa. O le fesuiaʻiga ma le sipelaga "tamaliʻi" sipelaga "dʻArk" na aliaʻe mai ina ua mavae lona maliu.
4. Na amata ona lagona e Jeanne ni leo lilo mai le 13 o ona tausaga. Na latou auai i le Saint Catherine, Saint Margaret ma le Archangel Michael. Leo, aunoa ma le tele o auiliiliga, fai atu i le teine o lana misiona o le faasaoina Farani.
5. I le tau e totogo ai mea o le 1428, na avatu ai e le au paia ia Jeanne faʻatonuga faʻapitoa - ia o atu i le ami i le Kapeteni Robert de Baudricourt ma fai atu ia te ia e taʻu i le Dauphin e le tatau ona aʻafia i taua seʻia oʻo i le amataga o le tausaga fou. Na ulagia e De Baudricourt le tagata asiasi ma lafo i lona fale.
6. Ina ua foʻi mai le ami, na iloa e Jeanne o le osofaʻiga a le au Burgundians na faaleagaina o latou nofoaga. O lenei mea na faamalosia ai lona talitonuga i lona ia lava taunuuga. I le tausaga mulimuli ane, na ia toe alu ai foi i le ami, i le taimi lava e tasi e faafetaui ese le faamoemoe o lona tama e faaipoipo ia te ia.
7. O le faʻaaliga lona lua a Jeanne i le ami, na sili ona alofagia i ai. Ile taimi lava e tasi, na aliaʻe mai le manatu o lavalava a tamaloloa - sa sili atu le sefe le feoaʻi i totonu.
8. O Dauphin, o le tupu i le lumanaʻi, Charles VII, i le taimi o le taliaina muamua o Jeanne, na taumafai e faʻafefiloi ma isi sui o le aliʻi, peitaʻi na iloa sese lava o ia e le teine. Na vave ona faamatala atu e Jeanne ia te ia le aano o le misiona na tuuaia na tuuina atu ia te ia.
9. E lua komisi na siakiina Jeanne. Tasi na faʻamautuina lona taupou, o le lona lua na talitonuina e leai se fesoʻotaʻiga ma le tiapolo. I le taliina o fesili a le komisi lona lua, na faia ai e Virgo ni valoʻaga se 4: O le a faasaʻolotoina Orleans mai le siege, o le a faʻapaleina le tupu i Rheims (o le nofoaga masani o le faʻauʻuina, i lena taimi na puʻeina e Peretania), o le Farani o le a toe mauaina Paris, ma o le Duke o Orleans o le a toe foʻi mai le tafeaga. O valoʻaga muamua e lua na taunuʻu mai i totonu o taimi faʻatulagaina, o isi na taunuʻu mai, ae ina ua maeʻa le 7 ma le 11 tausaga.
10. O le tala faʻasolopito e faapea o Farani o le a faʻaolaina e ala i le faʻaali mai o le Taupou sa i ai i le atunuʻu e oʻo lava i le faʻaalia o Jeanne dʻArc. Ua faʻamaonia lenei.
11. Ia Mati 22, 1429, na lafo ai e Jeanne se tusi i le tupu Egelani ma sui maualuluga o le tamalii, lea na ia faatonuina ai Peretania e o ese mai Farani i le tiga o le oti. E leʻi manatu mamafa Peretania ia te ia, e ui lava na latou faatonuina le fasiotia o le avefeʻau na aveina le tusi.
12. E tolu pelu a Jeanne dʻArc. O le tasi na tuuina atu ia te ia e de Baudricourt, o le lona lua, e foliga mai o le pelu a Karl Martell lava ia, na maua i se tasi o lotu, o le lona tolu na pueina i le taua mai se fitafita Burgundian. Na latou puʻeina le Tamaitai o Orleans i le pelu mulimuli.
13. I luga o le fuʻa na alu ai Ioana i le taua, sa faʻailoa mai le Atua o loʻo taofia le Lalolagi, o loʻo siʻomia e agelu.
14. O le faʻataʻamilomiloina o Orleans e Peretania na tele na aloaʻia - e leʻi lava a latou tagata e oʻo lava i le tapunia o filifili o pou ma mea lilo i le aʻai. O le mea lea, na faigofie ai ona ulufale atu Jeanne ma isi taʻitaʻi fitafita i totonu o le taulaga ia Aperila 28, 1429 ma na taliaina ma le naunautai e tagata o le taulaga.
15. O taʻitaʻiʻau na i Orleans, faʻalilolilo mai ia Jeanne, na latou filifili e osofai ia Saint-Loup - o se 'olo malosi o Peretania. O le osofaʻiga ua amata ona tataoa ae o Jeanne, o le na taunuu i le taimi ma le fuʻa i ona lima, tamoe i luga o le malifa o le 'olo, musuia le Farani mo se mautinoa osofaʻiga. Fort Saint-Augustin na faia i se auala tutusa: vaʻaia o le Taupou, le militeri, ua sauni e sola i tua i Orleans, liliu ma tuʻiese Peretania mai le 'olo.
16. I le aso 7 o Me, i le taua mo le 'olo o Turelle, na manuʻa ai Jeanne i se aū i le tauʻau. O le manuʻa sa matuia, ae sa vave ona toe malosi Jeanne. Masalo na faʻafaigofieina lenei mea e lagona lelei: na ave e le Farani le Turret, ae siʻi e le au Peretania le siepi i le aso na sosoʻo ai ma alu ese.
17. Noble Knights, o le tele lava na nonofo i fafo atu o pa o Orleans, latou te leʻi taʻua Ioana i le lipoti manumalo. Naʻo le faʻamalosi mai le toʻatele o latou na faʻaopopoina se tusitusiga i le pepa, ma taua ai le auai o le Taupou "i nisi taua".
O le taua mo Orleans, lea na laveaʻi ai e Jeanne Farani, e mafai ona avea ma mulimuli mo le atunuu. E ui lava i le mea moni o le 'aʻai o loʻo tu i le ogatotonu, e oʻo atu i le itu i matu o Farani, e leʻi i ai se Farani se tasi' olo i saute o ia. O le le laugatasia o 'olo ma fesoʻotaʻiga o se iloa vaivai o le feudal setete. O le puʻeina o Orleans na faʻatagaina ai Peretania e tipi 'eleʻele, lea na tumau aloaʻia i lalo o le pulega a Farani, i le lua, ma faʻaleagaina eseese ai' autau faʻafeagai. O le mea lea, o le siʻitia o le siepia o Orleans o se taimi taua o le selau tausaga Taua.
"Farani Sili, ma leai se mea e solomuli ai - i tua o Orleans" - Fai mai Jeanne
19. I le taimi o feutanaiga ma sui o Trois - na tauanau e Jeanne latou e siilima le taulaga e aunoa ma le teteʻe - o se uso ia Richard na ia papatisoina Jeanne ma sausau ia te ia i le vai paia. "Aua e te popole, o le a ou le alu ese," o le Virgo tali atu ma ataata.
20. O le faʻauʻuina o Charles VII na faia ia Iulai 17, 1429 i Reims. Ina ua maeʻa le sauniga, na liliu atu Joan o Arc i le tupu ma valoia o le a ia toeititi tuua le tupu ma lona aiga.
21. Toeititi feteʻenaʻi ma le loto o le tupu, na taʻitaʻi e Jeanne fitafita e osofaʻi Pale. Na o se manuʻa tuga i le vae na taofiina o ia. Ma na faatonuina e Karl e faaui i tua le ami mai le laumua Farani.
O se faʻailoga o le lelei o Jeanne, na tuusaunoaina e le tupu lona nuʻu mai lafoga. E leʻi totogia i latou e tagata o Domrémy seʻi vagana le French Revolution.
23. E mafai ona manatu o le puʻeina o Joan i Compiegne e le o le iʻuga o le faalata. O le Taupou o Orleans na taʻitaʻia le 'au tau mai le' aʻai na siʻoina, ae o le au Burgundians na latou faʻafuaseʻi se osofaʻiga faʻafuaseʻi. Na toe faanatinati atu le Farani i le taulaga, ma Guillaume de Flavi, i le fefefe neʻi oso le fili i totonu o le taulaga i luga o tauau o le sosola, na tuuina atu ai se tulafono lelei faavae e siitia ai le alalaupapa. I le isi itu o le moat o Jeanne, lona tuagane ma le toʻalima o isi fitafita ...
24. O Peretania, e ala i tagata faufautua, na faʻatau le Taupou mai le Count of Luxembourg mo le 10,000 livres. E leʻi siia e Charles VII poʻo isi tagata maualuluga Falani se tamatamaʻi lima e togiola pe fesuiai Jeanne, e ui lava o le togiola ma pagota fesuiaʻiga sa sili ona lauiloa i lena taua.
25. Sa taumafai faalua Sikana e sola ese mai le faatagataotauaina. O le taimi muamua na maua ai o ia i le lotoa o le maota, ma o le taimi lona lua, na toesea ese ie sa saisai, lea na ia faaaogaina o se maea.
I le taimi o le suʻesuʻega a le Inquisance, na taliina ai e Jeanne fesili e le gata i le mausali ma le manino, ae o le mafaufau foi ma le lototele. I le fesili a se tasi o totino o le faamasinoga, poo le a le gagana na tautala atu ai ia te ia, ae fesili atu ma le le gaoia o le Provencal, na tali atu Jeanne: "E sili atu lena nai lo oe."
27. E leʻi mafai e le faʻamasinoga ona tuuaia Jeanne dʻArc i lana aʻoaʻoga sese. I le tulaga masani, na fasiotia o ia ona o lona ofuina o lavalava mo tamaloloa. I se isi faaupuga, na faʻatamaia lona faʻamasinoga i le taimi lava na tulaʻi ai i luma o le faʻamasinoga.
28. Na susunuina Jeanne i Rouen ia Me 30, 1431.
E aunoa ma le faʻamaligiina o le toto ...
29. Ina ua maeʻa le lolomiga o le solo a Voltaire "Le Taupou o Orleans", lea na faʻamatalaina ai e le tusitala le Taupou e aunoa ma le faʻaituau, o se tasi o suli o le uso o Jeanne na lafoina ia Voltaire se luʻi i se taʻaloga, faʻatasi ai ma le lava o le fiafia. E faigofie lava ona mateia Voltaire, masalo e le fefe i le Atua, poʻo le tiapolo, poʻo tupu, na teʻena le taʻaloga, ma taʻua ai le le maloloina.
O le Gilles de Rais taʻutaʻua (o le faʻataʻitaʻiga o le Bluebeard leaga), o le na tau ma Jeanne ma na toeitiiti lava mafai ona laveaʻiina o ia, na ifo i luma o le Taupou, ma faamamaluina o ia i soo se auala. Na finau mai tagata o le vaitaimi e faapea, afai e nofosala Gilles de Rais i soligatulafono na molia ai ia te ia, na amata loa ona fiu lona mafaufau ina ua maliu Jeanne.