Mea manaia e uiga i le kemisi O se avanoa sili e aʻoaʻo atili ai e uiga i le saienisi. O lenei saienisi e fesoʻotaʻi vavalalata ma fisiki ma biology, faʻapea foi ma isi tuaoi nofoaga.
Ma, o mea sili nei ona manaia e uiga i le kemisi.
- Ina ia lagolagoina le lele o se averesi vaalele vaalele, e oʻo atu i le 80 tone o okesene e manaʻomia. O lenei aofaiga o le okesene maua ai 40,000 hectares o togavao.
- Mai le 1 tone o le sami, 7 mg o auro e mafai ona maua.
- O mea lauiloa uma, o le maamora e avea ma taʻitaʻi leo sili ona lelei.
- O se mea manaia na tupu, o le fasimoli ua pa i totonu na o le 0,001 sekone.
- Tasi lita o vai sami e tusa ma le 20 g le masima.
- O le elemene seasea maua i le ea o le radon.
- E tusa ai ma faʻamatalaga a saienitisi, i le tuanaʻi o seneturi e 5, ua faʻateleina le aofaʻi o le lalolagi e tusa ma le 1 piliona tone.
- O le uamea e liu i se tulaga kesi i le vevela o le 5000 ° C.
- Afai o le 100 miliona hydrogen atoms e gaugau i le tasi laina, ona avea lea ma 1 cm.
- Na e iloa i le 1 minute le la faʻapipiʻi mai le aofaʻi o le malosi e lava mo le tatou paneta mo le atoa tausaga?
- O le tagata e 75% vai (vaʻai i mea moni e uiga i le vai).
- O le mamafa o le platinum nugget e sili atu lona mamafa ile 7 kg.
- Pyotr Stolypin faia se suʻega i le kemisi mai ia Dmitry Mendeleev lava ia.
- O le hydrogen o le moli mama lea i kesi uma.
- O le tutusa hydrogen ua manatu o le sili ona tele elemene elemeni i le lalolagi.
- E puipuia e le Earwax o tatou tino mai siama ma meaola niniʻi.
- I le naʻo le 1 sekone, e oʻo atu i le 100,000 faʻataʻitaʻiga vailaʻau e tupu i le faiʻai o le tagata.
- O se mea moni manaia o Ernest Rutherford o le muamua tagata na mauaina le Nobel Prize i le Chemistry.
- E le iloa e tagata uma o le siliva o loʻo i ai ni vailaʻau faʻamaʻi e fesoasoani e faʻamama le vai mai siama ma siama faʻamaʻi.
- Platinum na muamua faʻatauina i lalo siliva ona o lona infusibility.
- O le fomai lauiloa o Alexander Fleming o le na mauaina ia vailaʻau.
- Na e iloa o le vai vevela liliu i le aisa vave nai lo le vai malulu?
- E oʻo mai nei, o le vai e sili ona mamā o loʻo i totonu o Finelani (vaʻai i mea moni e uiga i Finelani).
- Ina ia lanumeamata le afi, ua lava lea e faʻaopopo i ai le boron.
- Nitrogen e mafai ona faʻatupuina se pupunia o le mafaufau.
- Ina ia faʻamalosia uʻamea, o se vailaʻau elemeni pei o vanadium e faʻaaogaina.
- A pasia le eletise i le neon, o le a mumu mumu.
- I le gaosiga o afitusi, e le gata o le sulfur o loʻo faʻaaogaina, ae faʻapea foi ma le phosphorus.
- Tele mea eseese e mafai ona gaosia e le carbon dioxide.
- Ole aofaʻiga tele o kalisiuma e maua ile oloa susu.
- O se mea moni manaia o le manganese e mafai ona mafua ai 'onā o le tino.
- O le Cobalt e faʻaaogaina i le gaosiaina o maneta.
- Faʻatasi ai ma mea e fiafia i ai le aliʻi fomaʻi lauiloa o Dmitry Mendeleev o le faia o atopaʻu.
- O le mea e malie ai, o gallium spoons e mafai ona liusuavai i le vai vevela.
- A punou maai, o le vailaʻau elemeni indium faia se leo malosi.
- Cesium o se uʻamea sili ona malosi (vaʻai i mea mananaia e uiga i metala).
- O se tasi o metotia sili ona faʻavaʻa o le tungsten. E mafua mai ia mea ia loloʻu e faia i moli mumulu.
- O le Mercury e pito maualalo lona faʻatunuga.
- Laʻititi aofaʻi o methanol mafai mafua mafua leiloa vaʻai.
- Ua aliali mai i totonu o le vai vevela e le mafai ona aveʻesea stains mai polotini oloa.