Petr Leonidovich Kapitsa - Soviet physicist, inisinia ma tagata fou. V. Lomonosov (1959). O ia o se sui o le USSR Academy of Science, le Royal Society of London ma le US National Academy of Science. Chevalier o 6 Poloaiga a Lenin.
E tele tala mananaia i le talaaga o le soifuaga o Pyotr Kapitsa e mautinoa o le a faʻafiafiaina ai oe.
O lea la, ae e te leʻi i ai o se puʻupuʻu faʻamatalaga o Peter Kapitsa.
Talaʻaga a Peter Kapitsa
Petr Kapitsa na fanau ia Iuni 26 (Iulai 8) 1894 i Kronstadt. Na ola aʻe ma sa ola aʻe i se aiga aʻoaʻoina.
O lona tama, o Leonid Petrovich, o se inisinia faʻamiliteli, ma lona tina, o Olga Ieronimovna, na aʻoaʻo tala faʻasolopito ma tusi a tamaiti.
Tamaititi ma talavou
Ina ua 11 tausaga o Pita, na auina atu o ia e ona matua i le fale taalo. O le mataupu sili ona faigata mo le tama o Latina, e le mafai ona ia malamalama lelei i ai.
Mo lenei mafuaʻaga, o le tausaga na sosoʻo Kapitsa siitia atu i le Kronstadt Aʻoga. O ii na ia mauaina togi maualuluga i aʻoaʻoga uma, faʻauʻu ma mamalu.
Ina ua maeʻa lena, sa mafaufau loloto le aliʻi talavou e uiga i lona olaga i le lumanaʻi. O lona iʻuga, na ia ulufale i le St. Petersburg Polytechnic Institute i le Matagaluega o Electromekanika.
E leʻi umi, ae faʻamalosia e le tamaititi aʻoga talenia le aliʻi fomaʻi lauiloa o Aperila Ioffe, ona ia lava. Sa ofo atu e le faiaoga ia te ia se galuega i lana fale suesue.
Na faia e Ioffe le mea sili na te mafaia e fai ai Pyotr Kapitsa o se faʻapitoa e sili ona agavaa. E le gata i lea, i le 1914 na ia fesoasoani ia te ia e alu mo Sikotilani. O le atunuʻu lea na maua ai le tamaititi aʻoga e le Taua Muamua a le Lalolagi (1914-1918).
I ni nai masina mulimuli ane, na mafai ai e Kapitsa ona toe foʻi i le fale, ma ina ua maeʻa na ia alu loa i luma. O le fomaʻi talavou sa galue o se avetaavale i le falemaʻi.
I le 1916, Pyotr Kapitsa na faʻaleagaina, ma na ia toe foʻi mai i St. Petersburg, lea na ia faʻaauauina ai lona auai i gaioiga faʻasaienisi. O le vaitaimi lena o lona talaaga o le soifuaga na faʻasalalau ai lana tusitusiga muamua.
Gaioiga faasaienitisi
E oʻo foi i le le puipuia o lona tusipasi, na mautinoa e Ioffe sa faigaluega Peter i le Roentgenological and Radiological Institute. I se faʻaopopoga, na fesoasoani le faufautua ia te ia e alu i fafo ina ia mafai ai ona maua se malamalama fou.
E tatau ona maitauina o lena taimi o se galuega faigata tele le mauaina o le faʻatagaga e malaga i fafo. Naʻo le faʻafetai i le fesoasoani a Maxim Gorky, na faʻatagaina Kapitsa e alu i Peretania Tele.
I Peretania, o se tagata aʻoga Lusia na avea ma tagata faigaluega o le Cavendish Laboratory. O lona taʻitaʻi o le physicist maoae o Ernest Rutherford. Ina ua mavae le 2 masina, ua avea Peter ma tagata faigaluega o Cambridge.
O aso uma e atinaʻe ai e le talavou saienitisi ana taleni, faʻaalia ai le maualuga o le poto faʻatino ma faʻatinoina. Kapitsa amata ona suʻesuʻe loloto i gaioiga a superstrong maneta fanua, faʻatautaia le tele o faʻataʻitaʻiga.
O se tasi o galuega muamua a le fisiki o le suʻesuʻeina lea o le maneta taimi o le atoma o loʻo tu i totonu o le malae maneta e le mafaʻatauaina, faʻatasi ai ma Nikolai Semenov. O le suʻesuʻega na mafua ai le suʻega a Stern-Gerlach.
I le 28 o ona tausaga, na manuia ai le puipuiga a Pyotr Kapitsa i lana pepa faʻailoga faʻapitoa, ma le 3 tausaga mulimuli ane, na siitia ai o ia e avea ma sui faatonu o le potu suesue mo le suʻesuʻeina o maneta.
Mulimuli ane, Peter Leonidovich o se sui o le London Royal Society. I le vaitaimi lea o lona talaaga, na ia suʻesuʻeina ai suiga o mea faaniukilia ma le leiloa o le leitio.
Kapitsa mafai ona fuafuaina meafaigaluega e faʻatagaina ai le faʻatulagaina o malosiaga maneta maneta. O lona iʻuga, na mafai ona ia ausia le maualuga gaioiga i lenei vaega, sili atu nai lo uma muamua ia.
O se mea moni manaia o le taua o le saienisi Rusia na tusia e Lev Landau lava ia.
Ina ia faʻaauauina lana galuega, na filifili ai Pyotr Kapitsa e toe foʻi i Lusia, talu ai o tulaga talafeagai na manaʻomia e suʻesuʻe ai le fisiki o le maualalo o le vevela.
Na faafiafiaina le pulega a Soviet i le toe foi mai o le saienitisi. Ae ui i lea, Kapitsa na tuʻuina mai i luma se tasi aiaiga: ia faʻatagaina o ia e tuua le Soviet Union i soʻo se taimi.
E leʻi umi ae manino mai na faʻaleaogaina e le malo o Soviet le visa a Peter Kapitsa i Peretania. Na mafua ai le mea moni ua ia le toe maua le aia tatau e tuua ai Lusia.
O saienitisi Peretania na taumafai i auala eseese e faatosina ai le le tonu gaioiga a le Soviet taʻitaʻi, ae o a latou taumafaiga uma na le manuia.
I le 1935, na avea ai Peter Leonidovich ma faauluuluga o le Inisetiute mo Faʻafitauli Faaletino i le Rusia Academy o Saienisi. Na alofa tele o ia i le saienisi, o le taufaasese a le au pulega a le Soviet, na le mafai ai ona ia tuua lana galuega.
Na talosagaina e Kapitsa mea faigaluega na ia faigaluega ai i Egelani. Na faamavae Rutherford i le mea na tupu, ae aua neʻi faalavelave i le faatauina atu o mea faigaluega i le Soviet Union.
Na faʻaauau pea suʻesuʻega i le matata eseese o malosiaga maneta. Ina ua mavae ni nai tausaga, na ia faʻaleleia le tupine o le faʻapipiʻiina, faʻafetai lea na matua aoga ai le faʻamalosia o le ea liquefaction. O Helium na otometi lava ona maalili i se expander.
O se mea moni manaia o ia meafaigaluega o loʻo faʻaaogaina i le lalolagi atoa i aso nei. Ae ui i lea, o le autu maua i le talaaga o soifuaga o Pyotr Kapitsa o le faʻaaliga o helium superfluidity.
O le leai o se viscosity o le vailaʻau i le vevela i lalo o le 2 ° C o se faʻaiuga e leʻi fuafuaina. O lea la, o le fisiki o aofaʻi suavai tulaʻi mai.
Na mulimuli vavalalata le pulega a le Soviet i le galuega a le saienitisi. I le aluga o taimi, na ofoina atu ai ia te ia e auai i le fausiaina o le atomic bomb.
E taua le faʻamamafaina o Petr Kapitsa na musu e galulue faʻatasi, e ui lava i talosaga na aoga ia te ia. O lona iʻuga, na aveʻesea o ia mai le faʻasaienisi gaioiga ma ua faasalaina i le 8 tausaga o le saisaitia i le fale.
Faʻasaʻolotoina mai itu uma, e leʻi manaʻo Kapitsa e faʻamasani i le mea ua tupu. E leʻi umi ae mafai ona ia faia se fale suʻesuʻe i lona dacha. O iina na ia faia ai faʻataʻitaʻiga ma aʻoaʻo le malosiʻaga ole thermonuclear.
Pyotr Kapitsa na mafai ona toe faʻaauauina ana gaioiga faʻasaienisi na o le maeʻa o le maliu o Stalin. I le taimi lena o loʻo ia aʻoaʻoina le maualuga o le vevela plasma.
Mulimuli ane, i luga o le faavae o le galuega o le physicist, na fausia ai se thermonuclear reactor. I se faʻaopopoga, Kapitsa na fiafia i meatotino a le uila uila, microwave afi eletise ma le plasma.
I le 71 o ona tausaga, na maua ai le faʻailoga o le Niels Bohr, Pyotr Kapitsa, lea na maua ai i Denmark. I ni nai tausaga mulimuli ane, sa laki na asia Amerika.
I le 1978 Kapitsa na mauaina le Nobel Prize i le Physics mo ana suʻesuʻega i le maualalo o le vevela.
O le physicist na faaigoaina "Kapitsa's pendulum" - o se masini foliga vaaia e faʻaalia ai le mautu i fafo atu o tuutuuga o le paleni. O le Kapitza-Dirac aafiaga faʻaalia ai le faataapeapeina o electrons i le avanoa o se galu eletise.
Olaga patino
O le faletua muamua a Peter o Nadezhda Chernosvitova, o le na ia faaipoipo i ai i le 22 o ona tausaga. I lenei faʻaipoipoga, na fanaua e le ulugaliʻi le tama tama o Jerome ma le teine o Nadezhda.
Na sologa lelei mea uma seʻia oʻo i le taimi na maʻi ai le aiga atoa, seʻi vagana ai Kapitsa, i le fulū Sepania. O le iʻuga, na maliliu ai lona toʻalua ma lana fanau mai lenei faʻamaʻi mataʻutia.
O Peter Kapitsa na fesoasoani e ola mai lenei faʻalavelave e lona tina, o le na faia mea uma na te mafaia e faʻamalie ai le mafatiaga o lona ataliʻi.
I le tautoulu o le 1926, na feiloai ai le fisiki ma Anna Krylova, o le afafine o se tasi o ana paaga. Na faʻaalia e tagata talavou le fiafia faʻatasi, o le iʻuga na latou filifili e faʻaipoipo i le tausaga a sau.
I lenei faʻaipoipoga, e toʻalua tama a le ulugaliʻi - Sergey ma Andrey. Faʻatasi ma Ana, na ola Peter mo le 57 tausaga umi. Mo lana tane, o se fafine e le gata o se faʻamaoni faʻa faletua, ae o se fesoasoani foi i lana galuega faʻasaienisi.
I lona taimi avanoa, Kapitsa sa fiafia i chess, uati toe faʻaleleia ma kamuta.
Petr Leonidovich taumafai e mulimuli i le sitaili na ia atiaʻe i lona olaga i Peretania Tele. Sa fai ma ana vaisu le tapaa ma e manaʻo e fai ona suti tweed.
I se faʻaopopoga, Kapitsa nofo i se fale Igilisi-faiga.
Oti
Seia oʻo i le iʻuga o ona aso, na faʻaalia e le saienitisi Rusia lona fiafia tele i saienisi. Na faʻaauau pea ona galue i le fale suʻesuʻe ma faʻauluulu i ai le Inisitituti mo Faʻafitauli Faaletino.
I ni nai vaiaso ae le i maliu o ia, sa maua ai le stroke i le aʻoga. Na maliu Petr Leonidovich Kapitsa ia Aperila 8, 1984, e aunoa ma le toe malamalama, i le 89 o ona tausaga.
I lona olaga atoa, o le fisiki sa o se toa toaga mo le filemu. Na ia lagolagoina le tuʻufaʻatasia o saienitisi Rusia ma Amerika. I le manatuaina o ia, o le Rusia Academy o le Saienisi faʻatuina le P. L. Kapitsa Gold Medal.