.wpb_animate_when_almost_visible { opacity: 1; }
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
  • Tele
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
Mea moni e le masani ai

Hermann Goering

Hermann Wilhelm Goering (1893-1946) - faaupufai, taitai o malo ma taitai militeli o Nazi Siamani, Reich Minisita o Vaalele, Reichsmarshal o le Greater German Reich, Obergruppenführer SA, Honorary SS Obergruppenführer, General o le Infantry ma General o le Fanua Leoleo.

Na ia faia se sao taua i le faʻavaeina o le Luftwaffe - le Siamani Air Force, lea na ia taʻitaʻia mai le 1939-1945.

Goering o se tasi o sili sili ona taua foliga i le Third Reich. I le faaiuga a Iuni o le 1941, na taua aloaia ai o ia "o le sui o le Fuehrer."

I le faaiuga o le taua, ina ua le mafai ona mautinoa le puʻeina o le Reichstag, ma amata ai le taua mo le paoa i le au fitafita a le au Nasi, ia Aperila 23, 1945, i le faatonuga a Hitila, na aveʻesea uma ai tulaga ma tofiga a Goering.

I le faaiuga a le Nuremberg Tribunal, na aloaia ai o ia o se tasi o taua taua solitulafono. Na faasalaina i le oti e ala i le faatautau, peitai, i le afiafi o le faasalaga oti, sa mafai ai ona pule i lona ola.

E tele tala mananaia i le talaaga a Goering, lea o le a tatou talanoa ai i lenei tusitusiga.

Ma, ae e te leʻi i ai o se puʻupuʻu talaaga o Hermann Goering.

Talafaʻasolopito a Goering

Hermann Goering na fanau ia Ianuari 12, 1893 i le taulaga Bavarian o Rosenheim. Na ola aʻe o ia ma sa ola aʻe i le aiga o le Kovana Sili Ernst Heinrich Goering, o le sa fai uo ma Otto von Bismarck lava ia.

O Hermann o le lona fa lea o le fanau e toʻa 5, mai le faletua lona lua a Heinrich, o se tamaʻitaʻi faiva o Franziska Tiefenbrunn.

Tamaititi ma talavou

O le aiga Goering sa nonofo i le fale o le mauoa fomaʻi Iutaia ma fai pisinisi, Hermann von Epenstein, o le pele a Franziska.

Talu mai le maualuga o le tama o Hermann Goering i le militeri, na amata foi ona fiafia le tama i mataupu faamiliteli.

Ina ua tusa ma le 11 ona tausaga, na ave e ona matua le la tama tama i se aʻoga nofotumau, i le mea sa manaʻomia ai le aʻoaʻi sili ona aʻoaʻi mai tamaiti aʻoga.

E leʻi umi ae filifili le aliʻi talavou e sola ese mai le aoga faʻaleaʻoaʻoga. I le fale, na ia faʻafoliga na maʻi seʻia oʻo i le taimi na faʻatagaina ai e lona tama na te le toe foʻi i le aʻoga nofotumau. I le taimi lena, talaʻaga, Goering sa fiafia i taua taua, ma sa suʻesuʻe foi i tala faʻasolopito a le Teutonic knights.

Mulimuli ane, na aʻoaʻoina Hermann i aʻoga cadet i Karlsruhe ma Berlin, lea na ia faʻauʻu ai ma faʻailoga taua mai le aʻoga a le militeri a Lichterfelde. I le 1912, na tofia ai le aliʻi i le vaega o fitafita, lea na tulaʻi ai i le tulaga o le lutena i le lua tausaga mulimuli ane.

I le amataga o le Taua Muamua a le Lalolagi (1914-1918) Goering na tau i le itu i Sisifo. E leʻi umi ae talosaga loa mo se fesiitaʻiga i le German Air Force, ma o lona iʻuga na tofia ai o ia i le 25th Aviation Detachment.

I le amataga lava, na lele ai vaʻalele a Herman o se pailate vaʻaia, ae ina ua mavae ni nai masina, na tuʻuina o ia i luga o se tagata tau. Na ia faʻamaonia o ia lava o se pailate atamai tele ma lototele na fanaina i lalo le tele o vaalele a le fili. I le taimi o lana tautua, na faʻaleagaina e le au Siamani ni vaalele e 22 a le fili, lea na tauaaoina ai ia te ia le Iron Cross o le 1st ma le 2nd class.

Na faamuta e Goering le taua i le tulaga o le kapeteni. I le avea ai ma pailate muamua, na masani ona valaʻaulia o ia e auai i faʻataʻitaʻiga vaalele i atunuʻu o Scandinavian. I le 1922, na ulufale le tamaloa i le Iunivesite o Munich i le matagaluega o saienisi faaupufai.

Gaioiga faʻapolokiki

I le faaiuga o le 1922, o se taua gaioiga na tupu i le talaaga o soifuaga o Hermann Goering. Na feiloaʻi ma Adolf Hitler, ma na mulimuli ane auai i le pati a le Nasi.

I ni nai masina mulimuli ane, na tofia ai e Hitila le pailate e avea ma taʻitaʻiʻau o le Storm Troops (SA). E leʻi umi ae auai Herman i le lauiloa Beer Putsch, o e na auai na saili e faia se pule.

O le mea na tupu, na matua taofiofia lava le putch, ma e tele Nazis na puʻeina, e aofia ai ma Hitila. O se mea moni manaia o le taimi o le taofiofia o le fouvalega, na maua e Goering manuʻa e lua i lona vae taumatau. O se tasi o pulu na tau i loʻu itu ma aafia ai.

Na toso e le au uo Herman i se tasi o fale, o le ona le fale o le Iutaia o Robert Ballin. Na ia fusifusi manuʻa o le Nazi na tafetotoi ma saunia foi ia te ia se lafitaga. Mulimuli ane, o Goering, o se faʻailoga o le faʻafetai, o le a faʻasaʻoloto Robert ma lona faletua mai le nofoaga o faʻasalaga.

I le taimi lena, o le talaaga o le olaga o le tamaloa na faamalosia e lafi mai le pueina mai fafo. Na tigaina o ia i tiga ogaoga, ma o le iʻuga na amata ai ona ia faʻaaogaina le morphine, ma iʻu ai ina aʻafia ai lona mafaufau.

Na toe foi ane Hermann Goering i le fale ina ua maeʻa le faasilasilaga o le faamagaloga i le 1927, ma faaauau ai ona galue i le kamupani vaalele. I le taimi lea, o le pati a le Nazi na laʻititi lava le lagolago a tagatanuu, naʻo le 12 mai le 491 nofoa i le Reichstag. Na filifilia Goering e fai ma sui o Bavaria.

Faʻasaga i le talaaga o le tamaoaiga faʻafitauli, na le faʻamalieina tagata Siamani i le galuega a le malo o loʻo i ai nei. Ona o lenei, i le 1932, toʻatele tagata na palota mo le 'au Nasi i le faiga palota, ma o le mafuaʻaga lea na latou maua ai 230 nofoa i le palemene.

I le taumafanafana o le tausaga lava lea, na filifilia ai Hermann Goering e avea ma taitaifono o le Reichstag. Na ia umia lenei tofiga seia oo i le 1945. Ia Fepuari 27, 1933, na tupu ai le susunuina o le susuga Reichstag, na tuuaia na susunuina e le au faipule. Na faatonuina e le Nazi le vave osofaʻia o le au Komunisi, ma valaau atu mo le pueina o i latou pe fasiotia foi i lea lava nofoaga.

I le 1933, ina ua maeʻa ona avea Hitila ma Chancellor Siamani, na avea Goering ma Minisita o le Initeria o Prussia ma Reich Komesina mo Vaalele. I le tausaga lava lea e tasi, na ia faʻatulagaina leoleo nana - le Gestapo, ma sa faʻalauiloaina foi mai le kapeteni i le toʻatele o le vaega o fitafita.

I le ogatotonu o le 1934, na faatonuina ai e se tamaloa le tafiesea o toa 85 SA na auai i le taumafaiga faa-coup. O fana le tusa ai ma le tulafono, na faia i le vaitaimi o le "Po o le Long Knives", lea na amata mai ia Iuni 30 e oo ia Iulai 2.

E oʻo atu i lena taimi, o tagata Siamani fascist, e ui lava i le Versailles Treaty, na amata galue malosi. Ae maise lava, na faalilolilo ona aafia Herman i le toe faaolaolaina o vaalele a Siamani - le Luftwaffe. I le 1939, na faalauiloa faalauaitele e Hitila e faapea o vaalele a le militeri ma isi mea mamafa o lo o fausia i lona atunuu.

Goering na tofia Minisita o Vaalele o le Tolu Reich. E leʻi umi ae amata loa le popolega tele a le malo "Hermann Goering Werke", lea sa i ai meatotino ma fale gaosi na ave faamalosi mai tagata lutaia.

I le 1938, na siitia ai Herman i le Field Marshal o Vaalele. I le tausaga lava lea e tasi, na ia faia ai se sao taua i le faʻaopoopoga (Anschluss) o Ausetalia i Siamani. I masina taʻitasi ua teʻa, o Hitila, faʻatasi ai ma ana uo, na maua ai le tele o isi aʻafiaga ile lalolagi tulaga.

O le tele o atunuʻu o Europa na tauaso o latou mata i le mea moni e faapea, o Siamani na solia faʻamaonia aiaiga o le Treaty of Versailles. A o le taimi o le a faʻaalia, o lenei o le a vave taitai atu ai i mala mataʻutia taunuuga ma moni i le Lona Lua Taua a le Lalolagi (1939-1945).

Le Taua Lona Lua a le Lalolagi

O le taua sili ona toto i le talafaʻasolopito o tagata na amata ia Setema 1, 1939, ina ua osofai e le au Nazis Polani. I le aso lava e tasi, na tofia ai e le Fuehrer ia Goering e fai ma ona sui.

I ni nai vaiaso mulimuli ane, na maua ai Hermann Goering i le Knightly Order o le Iron Cross. Na ia mauaina lenei faʻailoga taua ona o le maoaʻe o le faʻatautaia Polani, lea na avea ai le Luftwaffe ma vaega taua. O se mea moni manaia e leai se tasi i Siamani na mauaina sea faʻailoga.

Ae maise lava mo ia, na faalauiloa mai ai se tulaga fou o le Reichsmarshal, faafetai na avea ai o ia ma fitafita sili ona maualuga i le atunuu seia oo i le faaiuga o le taua.

O vaalele Siamani na faʻaalia le manaia tele ao le i faia le taotoga i Peretania Tele, lea na tatalia ma le lototetele le pomu malosi a le Nazi. Ma e leʻi umi ae mou ese atu le amataga sili o Siamani nai lo le Soviet Air Force.

E oʻo atu i le taimi lena, ua sainia e Goering se pepa "faaiuga mulimuli", e tusa ma le 20 miliona tagata Iutaia na faʻaumatia. E fiailoa lava i tua i le 1942, o le ulu o le Luftwaffe na fefaʻasoaaʻi ma le tusiata a Hitila, Albert Speer, na te leʻi taofia le leiloa o tagata Siamani i le taua.

E le gata i lea, na taʻutino mai e le tamaloa o le a avea ma se manuia sili mo Siamani le na o le puipuia o ona tuaoi, ae le taʻua le manumalo.

I le 1943, na luluina le igoa tauleleia o le Reichsmarschall. O le Luftwaffe na atili ai ona leiloa taua taua ma le fili, ma mafatia ai tagata leiloa. Ma e ui lava e leʻi aveʻesea e le Fuehrer Hermann mai lona tofiga, ae sa faʻaititia lava i le fono.

Ina ua amata ona mou atu le talitonuina o Goering ia Hitila, na amata ona ia malolo masani i ona matagofie nofo ai. E taua le maitauina o ia o se tagata poto masani o faatufugaga, o se iʻuga na ia aoina se tele aoina o atavali, aso anamua, teuteuga ma isi taua mea.

I le taimi nei, Siamani ua latalata ma latalata i lona pa'ū. O le au Siamani na toʻilaloina toetoe lava o itu uma. O Aperila 23, 1945, Goering, ina ua maeʻa se talanoaga ma ana uo, na liliu atu ia Fuehrer i luga o le leitio, ma fai atu ia te ia e ave le pule i ona lava lima, talu ona faamavae Hitila mai ia lava.

O le taimi lava na maeʻa ai, na lagona ai e Hermann Goering le musu o Hitila e usitai i lana talosaga. E le gata i lea, na aveʻese e le Fuhrer ia ia ulutala ma faʻailoga, ma faatonuina foi le puʻeina o le Reichsmarshal.

Na faasilasila e Matini Bormann i luga o le leitio ua faaleaogaina Goering mo mafuaaga o le soifua maloloina. I lona finagalo, na faalauiloa ai e Adolf Hitler le faateʻaina o Hermann mai le pati ma le faaleaogaina o le faatonuga e tofia o ia e avea ma ona sui.

O le Nazi na faasaoloto mai le falepuipui 4 aso ae le i puʻeina Perelini e le ami a Soviet. I le aso Me 6, 1945, na siilima ane ai le sa Reichsmarschall i Amerika.

Olaga patino

I le amataga o le 1922 na feiloaʻi Goering ma Karin von Kantsov, o le na malie e tuua lana tane mo ia. I le taimi lena, ua uma ona ia maua se tama tama.

Muamua, na nonofo le ulugaliʻi i Bavaria, ma na maeʻa ona la nonofo i Munich. Ina ua fai ma vaisu Herman i le morphine, sa tatau ona tuu o ia i le falemai mafaufau. O se mea manaia na ia faʻaalia o le malosi o le osofaʻiga na faatonuina ai e fomaʻi le taofia o le tagata maʻi i se ala vaʻai.

Faʻatasi ma Karin Goering na ola mo le 9 tausaga, seʻia oʻo i le maliu o lona toʻalua i le tautoulu o le 1931. Ina ua maeʻa, na feiloaʻi le pailate i le teine ​​fai ata o Emmy Sonnenmann, o le na faaipoipo ia te ia i le 1935. Mulimuli ane, na maua e le ulugaliʻi se teine ​​e igoa ia Edda.

O se mea moni manaia o le latou faʻaipoipoga na auai Adolf Hitler, o le sa molimauina mai le itu faʻaipoipo.

Nuremberg tofotofoga ma le oti

Goering o le lona lua sili ona taua Nasi ofisa na faʻataʻitaʻia i Nuremberg. Na molia o ia i le tele o solitulafono ogaoga faasaga i tagata soifua.

I le faamasinoga, na teena e Herman tuuaiga uma faasaga ia te ia, ma le atamai e aloese mai soo se osofaiga i lona itu. Peitai, ina ua tuuina atu molimau i le tulaga o ata ma ata vitio o le tele o sauaga a le au Nasi, na faasalaina e faamasino le oti i le Siamani i le tautau.

Na faatonu e Goering le fana o ia, talu ai o le oti i luga o le laau na manatu ai le maasiasi i se fitafita. Peitai, na teena e le faamasinoga lana talosaga.

Ile afiafi ole faʻasalaga, na taofia ai lava le fascist ile fale puipui naʻo ia. I le po o Oketopa 15, 1946, na pule ai le ola ia Hermann Goering e ala i lona uina o le pusa o le cyanide. E leʻo iloa e ana tusitala lona auala na maua ai le vailaʻau oona. O le tino o se tasi o tagata sili ona leaga i le talafaʻasolopito o tagata na susunuina, ma mulimuli ane na faʻasalalauina le lefulefu i auvai o le Isar River.

Goering Ata

Maimoa le vitio: Nazi Hunters: Part 12 Goering The Star Exhibit (Iuli 2025).

Mataupu Talu

Anastasia Vedenskaya

Mataupu O Sosoo Mai

15 mea moni ma tala e uiga i mafuʻe: taulaga, faʻafanoga ma le faʻaolaina faavavega

Mataupu E Fesootai I Ai

50 mea moni mananaia e uiga i le Caribbean

50 mea moni mananaia e uiga i le Caribbean

2020
Igor Akinfeev

Igor Akinfeev

2020
Afu o Iguazu

Afu o Iguazu

2020
Audrey Hepburn

Audrey Hepburn

2020
Upusii talitonuina

Upusii talitonuina

2020
Mauga MaKinley

Mauga MaKinley

2020

Tuua Lau Faamatalaga


Mataupu Manaia
Dmitry Nagiev

Dmitry Nagiev

2020
Alexander Maslyakov

Alexander Maslyakov

2020
20 mea moni e uiga i gogo - e le o manu felelei, ae atamamai

20 mea moni e uiga i gogo - e le o manu felelei, ae atamamai

2020

Vaega Lauiloa

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

E Tusa O Le Tatou

Mea moni e le masani ai

Faasoa Atu I Lau Uo

Copyright 2025 \ Mea moni e le masani ai

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

© 2025 https://kuzminykh.org - Mea moni e le masani ai