.wpb_animate_when_almost_visible { opacity: 1; }
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
  • Tele
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
Mea moni e le masani ai

Hermann Goering

Hermann Wilhelm Goering (1893-1946) - faaupufai, taitai o malo ma taitai militeli o Nazi Siamani, Reich Minisita o Vaalele, Reichsmarshal o le Greater German Reich, Obergruppenführer SA, Honorary SS Obergruppenführer, General o le Infantry ma General o le Fanua Leoleo.

Na ia faia se sao taua i le faʻavaeina o le Luftwaffe - le Siamani Air Force, lea na ia taʻitaʻia mai le 1939-1945.

Goering o se tasi o sili sili ona taua foliga i le Third Reich. I le faaiuga a Iuni o le 1941, na taua aloaia ai o ia "o le sui o le Fuehrer."

I le faaiuga o le taua, ina ua le mafai ona mautinoa le puʻeina o le Reichstag, ma amata ai le taua mo le paoa i le au fitafita a le au Nasi, ia Aperila 23, 1945, i le faatonuga a Hitila, na aveʻesea uma ai tulaga ma tofiga a Goering.

I le faaiuga a le Nuremberg Tribunal, na aloaia ai o ia o se tasi o taua taua solitulafono. Na faasalaina i le oti e ala i le faatautau, peitai, i le afiafi o le faasalaga oti, sa mafai ai ona pule i lona ola.

E tele tala mananaia i le talaaga a Goering, lea o le a tatou talanoa ai i lenei tusitusiga.

Ma, ae e te leʻi i ai o se puʻupuʻu talaaga o Hermann Goering.

Talafaʻasolopito a Goering

Hermann Goering na fanau ia Ianuari 12, 1893 i le taulaga Bavarian o Rosenheim. Na ola aʻe o ia ma sa ola aʻe i le aiga o le Kovana Sili Ernst Heinrich Goering, o le sa fai uo ma Otto von Bismarck lava ia.

O Hermann o le lona fa lea o le fanau e toʻa 5, mai le faletua lona lua a Heinrich, o se tamaʻitaʻi faiva o Franziska Tiefenbrunn.

Tamaititi ma talavou

O le aiga Goering sa nonofo i le fale o le mauoa fomaʻi Iutaia ma fai pisinisi, Hermann von Epenstein, o le pele a Franziska.

Talu mai le maualuga o le tama o Hermann Goering i le militeri, na amata foi ona fiafia le tama i mataupu faamiliteli.

Ina ua tusa ma le 11 ona tausaga, na ave e ona matua le la tama tama i se aʻoga nofotumau, i le mea sa manaʻomia ai le aʻoaʻi sili ona aʻoaʻi mai tamaiti aʻoga.

E leʻi umi ae filifili le aliʻi talavou e sola ese mai le aoga faʻaleaʻoaʻoga. I le fale, na ia faʻafoliga na maʻi seʻia oʻo i le taimi na faʻatagaina ai e lona tama na te le toe foʻi i le aʻoga nofotumau. I le taimi lena, talaʻaga, Goering sa fiafia i taua taua, ma sa suʻesuʻe foi i tala faʻasolopito a le Teutonic knights.

Mulimuli ane, na aʻoaʻoina Hermann i aʻoga cadet i Karlsruhe ma Berlin, lea na ia faʻauʻu ai ma faʻailoga taua mai le aʻoga a le militeri a Lichterfelde. I le 1912, na tofia ai le aliʻi i le vaega o fitafita, lea na tulaʻi ai i le tulaga o le lutena i le lua tausaga mulimuli ane.

I le amataga o le Taua Muamua a le Lalolagi (1914-1918) Goering na tau i le itu i Sisifo. E leʻi umi ae talosaga loa mo se fesiitaʻiga i le German Air Force, ma o lona iʻuga na tofia ai o ia i le 25th Aviation Detachment.

I le amataga lava, na lele ai vaʻalele a Herman o se pailate vaʻaia, ae ina ua mavae ni nai masina, na tuʻuina o ia i luga o se tagata tau. Na ia faʻamaonia o ia lava o se pailate atamai tele ma lototele na fanaina i lalo le tele o vaalele a le fili. I le taimi o lana tautua, na faʻaleagaina e le au Siamani ni vaalele e 22 a le fili, lea na tauaaoina ai ia te ia le Iron Cross o le 1st ma le 2nd class.

Na faamuta e Goering le taua i le tulaga o le kapeteni. I le avea ai ma pailate muamua, na masani ona valaʻaulia o ia e auai i faʻataʻitaʻiga vaalele i atunuʻu o Scandinavian. I le 1922, na ulufale le tamaloa i le Iunivesite o Munich i le matagaluega o saienisi faaupufai.

Gaioiga faʻapolokiki

I le faaiuga o le 1922, o se taua gaioiga na tupu i le talaaga o soifuaga o Hermann Goering. Na feiloaʻi ma Adolf Hitler, ma na mulimuli ane auai i le pati a le Nasi.

I ni nai masina mulimuli ane, na tofia ai e Hitila le pailate e avea ma taʻitaʻiʻau o le Storm Troops (SA). E leʻi umi ae auai Herman i le lauiloa Beer Putsch, o e na auai na saili e faia se pule.

O le mea na tupu, na matua taofiofia lava le putch, ma e tele Nazis na puʻeina, e aofia ai ma Hitila. O se mea moni manaia o le taimi o le taofiofia o le fouvalega, na maua e Goering manuʻa e lua i lona vae taumatau. O se tasi o pulu na tau i loʻu itu ma aafia ai.

Na toso e le au uo Herman i se tasi o fale, o le ona le fale o le Iutaia o Robert Ballin. Na ia fusifusi manuʻa o le Nazi na tafetotoi ma saunia foi ia te ia se lafitaga. Mulimuli ane, o Goering, o se faʻailoga o le faʻafetai, o le a faʻasaʻoloto Robert ma lona faletua mai le nofoaga o faʻasalaga.

I le taimi lena, o le talaaga o le olaga o le tamaloa na faamalosia e lafi mai le pueina mai fafo. Na tigaina o ia i tiga ogaoga, ma o le iʻuga na amata ai ona ia faʻaaogaina le morphine, ma iʻu ai ina aʻafia ai lona mafaufau.

Na toe foi ane Hermann Goering i le fale ina ua maeʻa le faasilasilaga o le faamagaloga i le 1927, ma faaauau ai ona galue i le kamupani vaalele. I le taimi lea, o le pati a le Nazi na laʻititi lava le lagolago a tagatanuu, naʻo le 12 mai le 491 nofoa i le Reichstag. Na filifilia Goering e fai ma sui o Bavaria.

Faʻasaga i le talaaga o le tamaoaiga faʻafitauli, na le faʻamalieina tagata Siamani i le galuega a le malo o loʻo i ai nei. Ona o lenei, i le 1932, toʻatele tagata na palota mo le 'au Nasi i le faiga palota, ma o le mafuaʻaga lea na latou maua ai 230 nofoa i le palemene.

I le taumafanafana o le tausaga lava lea, na filifilia ai Hermann Goering e avea ma taitaifono o le Reichstag. Na ia umia lenei tofiga seia oo i le 1945. Ia Fepuari 27, 1933, na tupu ai le susunuina o le susuga Reichstag, na tuuaia na susunuina e le au faipule. Na faatonuina e le Nazi le vave osofaʻia o le au Komunisi, ma valaau atu mo le pueina o i latou pe fasiotia foi i lea lava nofoaga.

I le 1933, ina ua maeʻa ona avea Hitila ma Chancellor Siamani, na avea Goering ma Minisita o le Initeria o Prussia ma Reich Komesina mo Vaalele. I le tausaga lava lea e tasi, na ia faʻatulagaina leoleo nana - le Gestapo, ma sa faʻalauiloaina foi mai le kapeteni i le toʻatele o le vaega o fitafita.

I le ogatotonu o le 1934, na faatonuina ai e se tamaloa le tafiesea o toa 85 SA na auai i le taumafaiga faa-coup. O fana le tusa ai ma le tulafono, na faia i le vaitaimi o le "Po o le Long Knives", lea na amata mai ia Iuni 30 e oo ia Iulai 2.

E oʻo atu i lena taimi, o tagata Siamani fascist, e ui lava i le Versailles Treaty, na amata galue malosi. Ae maise lava, na faalilolilo ona aafia Herman i le toe faaolaolaina o vaalele a Siamani - le Luftwaffe. I le 1939, na faalauiloa faalauaitele e Hitila e faapea o vaalele a le militeri ma isi mea mamafa o lo o fausia i lona atunuu.

Goering na tofia Minisita o Vaalele o le Tolu Reich. E leʻi umi ae amata loa le popolega tele a le malo "Hermann Goering Werke", lea sa i ai meatotino ma fale gaosi na ave faamalosi mai tagata lutaia.

I le 1938, na siitia ai Herman i le Field Marshal o Vaalele. I le tausaga lava lea e tasi, na ia faia ai se sao taua i le faʻaopoopoga (Anschluss) o Ausetalia i Siamani. I masina taʻitasi ua teʻa, o Hitila, faʻatasi ai ma ana uo, na maua ai le tele o isi aʻafiaga ile lalolagi tulaga.

O le tele o atunuʻu o Europa na tauaso o latou mata i le mea moni e faapea, o Siamani na solia faʻamaonia aiaiga o le Treaty of Versailles. A o le taimi o le a faʻaalia, o lenei o le a vave taitai atu ai i mala mataʻutia taunuuga ma moni i le Lona Lua Taua a le Lalolagi (1939-1945).

Le Taua Lona Lua a le Lalolagi

O le taua sili ona toto i le talafaʻasolopito o tagata na amata ia Setema 1, 1939, ina ua osofai e le au Nazis Polani. I le aso lava e tasi, na tofia ai e le Fuehrer ia Goering e fai ma ona sui.

I ni nai vaiaso mulimuli ane, na maua ai Hermann Goering i le Knightly Order o le Iron Cross. Na ia mauaina lenei faʻailoga taua ona o le maoaʻe o le faʻatautaia Polani, lea na avea ai le Luftwaffe ma vaega taua. O se mea moni manaia e leai se tasi i Siamani na mauaina sea faʻailoga.

Ae maise lava mo ia, na faalauiloa mai ai se tulaga fou o le Reichsmarshal, faafetai na avea ai o ia ma fitafita sili ona maualuga i le atunuu seia oo i le faaiuga o le taua.

O vaalele Siamani na faʻaalia le manaia tele ao le i faia le taotoga i Peretania Tele, lea na tatalia ma le lototetele le pomu malosi a le Nazi. Ma e leʻi umi ae mou ese atu le amataga sili o Siamani nai lo le Soviet Air Force.

E oʻo atu i le taimi lena, ua sainia e Goering se pepa "faaiuga mulimuli", e tusa ma le 20 miliona tagata Iutaia na faʻaumatia. E fiailoa lava i tua i le 1942, o le ulu o le Luftwaffe na fefaʻasoaaʻi ma le tusiata a Hitila, Albert Speer, na te leʻi taofia le leiloa o tagata Siamani i le taua.

E le gata i lea, na taʻutino mai e le tamaloa o le a avea ma se manuia sili mo Siamani le na o le puipuia o ona tuaoi, ae le taʻua le manumalo.

I le 1943, na luluina le igoa tauleleia o le Reichsmarschall. O le Luftwaffe na atili ai ona leiloa taua taua ma le fili, ma mafatia ai tagata leiloa. Ma e ui lava e leʻi aveʻesea e le Fuehrer Hermann mai lona tofiga, ae sa faʻaititia lava i le fono.

Ina ua amata ona mou atu le talitonuina o Goering ia Hitila, na amata ona ia malolo masani i ona matagofie nofo ai. E taua le maitauina o ia o se tagata poto masani o faatufugaga, o se iʻuga na ia aoina se tele aoina o atavali, aso anamua, teuteuga ma isi taua mea.

I le taimi nei, Siamani ua latalata ma latalata i lona pa'ū. O le au Siamani na toʻilaloina toetoe lava o itu uma. O Aperila 23, 1945, Goering, ina ua maeʻa se talanoaga ma ana uo, na liliu atu ia Fuehrer i luga o le leitio, ma fai atu ia te ia e ave le pule i ona lava lima, talu ona faamavae Hitila mai ia lava.

O le taimi lava na maeʻa ai, na lagona ai e Hermann Goering le musu o Hitila e usitai i lana talosaga. E le gata i lea, na aveʻese e le Fuhrer ia ia ulutala ma faʻailoga, ma faatonuina foi le puʻeina o le Reichsmarshal.

Na faasilasila e Matini Bormann i luga o le leitio ua faaleaogaina Goering mo mafuaaga o le soifua maloloina. I lona finagalo, na faalauiloa ai e Adolf Hitler le faateʻaina o Hermann mai le pati ma le faaleaogaina o le faatonuga e tofia o ia e avea ma ona sui.

O le Nazi na faasaoloto mai le falepuipui 4 aso ae le i puʻeina Perelini e le ami a Soviet. I le aso Me 6, 1945, na siilima ane ai le sa Reichsmarschall i Amerika.

Olaga patino

I le amataga o le 1922 na feiloaʻi Goering ma Karin von Kantsov, o le na malie e tuua lana tane mo ia. I le taimi lena, ua uma ona ia maua se tama tama.

Muamua, na nonofo le ulugaliʻi i Bavaria, ma na maeʻa ona la nonofo i Munich. Ina ua fai ma vaisu Herman i le morphine, sa tatau ona tuu o ia i le falemai mafaufau. O se mea manaia na ia faʻaalia o le malosi o le osofaʻiga na faatonuina ai e fomaʻi le taofia o le tagata maʻi i se ala vaʻai.

Faʻatasi ma Karin Goering na ola mo le 9 tausaga, seʻia oʻo i le maliu o lona toʻalua i le tautoulu o le 1931. Ina ua maeʻa, na feiloaʻi le pailate i le teine ​​fai ata o Emmy Sonnenmann, o le na faaipoipo ia te ia i le 1935. Mulimuli ane, na maua e le ulugaliʻi se teine ​​e igoa ia Edda.

O se mea moni manaia o le latou faʻaipoipoga na auai Adolf Hitler, o le sa molimauina mai le itu faʻaipoipo.

Nuremberg tofotofoga ma le oti

Goering o le lona lua sili ona taua Nasi ofisa na faʻataʻitaʻia i Nuremberg. Na molia o ia i le tele o solitulafono ogaoga faasaga i tagata soifua.

I le faamasinoga, na teena e Herman tuuaiga uma faasaga ia te ia, ma le atamai e aloese mai soo se osofaiga i lona itu. Peitai, ina ua tuuina atu molimau i le tulaga o ata ma ata vitio o le tele o sauaga a le au Nasi, na faasalaina e faamasino le oti i le Siamani i le tautau.

Na faatonu e Goering le fana o ia, talu ai o le oti i luga o le laau na manatu ai le maasiasi i se fitafita. Peitai, na teena e le faamasinoga lana talosaga.

Ile afiafi ole faʻasalaga, na taofia ai lava le fascist ile fale puipui naʻo ia. I le po o Oketopa 15, 1946, na pule ai le ola ia Hermann Goering e ala i lona uina o le pusa o le cyanide. E leʻo iloa e ana tusitala lona auala na maua ai le vailaʻau oona. O le tino o se tasi o tagata sili ona leaga i le talafaʻasolopito o tagata na susunuina, ma mulimuli ane na faʻasalalauina le lefulefu i auvai o le Isar River.

Goering Ata

Maimoa le vitio: Nazi Hunters: Part 12 Goering The Star Exhibit (Mae 2025).

Mataupu Talu

Vaituloto o Baikal

Mataupu O Sosoo Mai

Boris Berezovsky

Mataupu E Fesootai I Ai

O le a le hedonism

O le a le hedonism

2020
Elisaveta Bathory

Elisaveta Bathory

2020
Thor's Well

Thor's Well

2020
20 mea manaia e uiga i le lafo uʻamea: talaʻaga o foliga vaaia, mauaina ma le faʻaaogaina

20 mea manaia e uiga i le lafo uʻamea: talaʻaga o foliga vaaia, mauaina ma le faʻaaogaina

2020
Tuutuuga tatau ona iloa e tagata uma

Tuutuuga tatau ona iloa e tagata uma

2020
Alexander Revva

Alexander Revva

2020

Tuua Lau Faamatalaga


Mataupu Manaia
Robert Rozhdestvensky

Robert Rozhdestvensky

2020
Henry Kissinger

Henry Kissinger

2020
Mea mananaia e uiga ia Zhukovsky

Mea mananaia e uiga ia Zhukovsky

2020

Vaega Lauiloa

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

E Tusa O Le Tatou

Mea moni e le masani ai

Faasoa Atu I Lau Uo

Copyright 2025 \ Mea moni e le masani ai

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

© 2025 https://kuzminykh.org - Mea moni e le masani ai