.wpb_animate_when_almost_visible { opacity: 1; }
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
  • Tele
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
Mea moni e le masani ai

Nicolaus Copernicus

Nicolaus Copernicus (1473-1543) - Polofesa o le vateatea, matematika, inisinia, tamaoaiga ma le poto faalelotu. O ia o le faavaeina o le heliocentric system o le lalolagi, lea na faailogaina le amataga o le muamua fouvalega faasaienisi.

E tele tala mananaia i le talaaga o Copernicus, lea o le a matou faʻamatalaina atu i lenei tusitusiga.

O lea la, ae e te leʻi i ai o se talaaga puʻupuʻu o Nicolaus Copernicus.

Copernicus talaaga

O Nicolaus Copernicus na fanau ia Fepuari 19, 1473 i le taulaga Prussian o Torun, lea ua avea nei ma vaega o ona po nei Polani. Na ola aʻe o ia i se aiga mauoa o Nicolaus Copernicus Sr. ma lona toʻalua o Barbara Watzenrode.

Tamaititi ma talavou

E toʻalua tama tama a le aiga Copernicus - Nikolai ma Andrey, ma teine ​​e toalua - Barbara ma Katerina. O le faʻalavelave muamua lava i le talaaga o mea i le lumanaʻi o le astronomer na tupu i le 9 o ona tausaga, ina ua maliu lona tama.

O le ulu o le aiga na maliu mai le mala na sasao i Europa. I ni nai tausaga mulimuli ane, na maliu ai le tina o Nikolai, ma o le iʻuga o le tuagane o lona tina o Lukasz Watzenrode, o se sa avea ma pule o le puleʻaga a le aʻoga, na amata aʻe na tausia o ia.

Faʻafetai i taumafaiga a le uso o lona tama, o Nikolai, faʻatasi ai ma lona uso o Andrey, sa mafai ona aʻotauina lelei. Ina ua tuua le aʻoga, na ulufale le Copernicus e 18 ona tausaga i le Iunivesite o Krakow.

I le vaitaimi lena o lona olaga, na amata ai ona fiafia le aliʻi talavou i le matematika, vailaʻau ma talitonuga. Peitai, sa sili ona ia fiafia i fetu.

Le saienisi

Ina ua maeʻa le aʻoga mai le iunivesite, na o loa le au uso Copernicus i Italia, ma avea ai loa ma tamaiti aʻoga i le Iunivesite o Bologna. I le faʻaopopoga i aʻoaʻoga masani, na mafai ai e Nikolai ona faʻaauau ana suʻesuʻega i fetu i lalo o le taʻitaʻiga a le tagata lauiloa fetu o Domenico Novara.

I le taimi e tasi, i Polani, na filifilia Copernicus e toesea i le lisi o tusi a le ekalesia. Na tupu lenei mea ona o taumafaiga a le uso o lona tama, o le sa avea muamua ma epikopo.

I le 1497 Nikolai, faʻatasi ai ma Novara, na faia se matauga tele vaʻai i fetu. O le iʻuga o ana suʻesuʻega, na oʻo ai i le faaiuga o le mamao i le masina i le quadrature e tutusa uma mo le masina fou ma le masina atoa. O nei mea moni mo le taimi muamua faamalosia le astronomer e toe iloilo le talitonuga o Ptolemy, lea o le La, ma isi paneta, faataamilo i le Lalolagi.

I le maeʻa ai o le 3 tausaga, na filifili Copernicus e faʻamuta lana aʻoga i le iunivesite, lea sa tele lava ina aʻoaʻoina tulafono, gagana anamua ma talitonuga. E alu le aliʻi i Roma, e tusa ai ma faʻamatalaga a nisi, e le aʻoaʻo umi.

Mulimuli ane, na ulufale le au uso Copernican i le Iunivesite o Padua, lea na latou suesueina loloto ai vailaau. I le 1503 Nikolai faʻauʻu mai le iunivesite ma maua ai faʻailoga faʻapitoa i le tulafono canon. Mo le isi 3 tausaga na ia faʻataʻitaʻia vailaʻau i Padua.

Ona toe foʻi lea o le tamaloa i lona fale i Polani. O iinei na ia suesueina ai le vateatea mo le tusa ma le 6 tausaga, suesue ma le totoʻa le gaioiga ma le nofoaga o mea faʻalelagi. I le tutusa ma lenei, na ia aʻoaʻo i Krakow, o se fomaʻi ma failautusi i lona lava tuagane.

I le 1512, maliu ai le uso o le tama o Lukash, mulimuli ane faafesootai e Nicolaus Copernicus lona olaga ma tiute faale-agaga. I le tele o le pule, sa galue ai o se kapeteni tausi mavaega ma pule i le aulotu atoa ina ua lagona e Epikopo Ferber le le fiafia.

I le taimi e tasi, e leʻi lafoaʻia e Copernicus fetu. O se mea mataʻina na ia faʻaaogaina se tasi o 'olo o le' olo o Frombork mo se nofoaga e vaʻai ai.

Na laki le saienitisi ona na maeʻa ana galuega i tausaga mulimuli o lona olaga, ma na lolomiina foi tusi ina ua maliu. O le mea lea, na mafai ona ia aloese mai sauaga mai le ekalesia mo manatu le masani ai ma faʻasalalauga o le heliocentric system.

E tatau foi ona maitauina, e faʻaopopoga i le astronomy, na ausia foi e Copernicus le maualuga i isi vaega. E tusa ai ma lana poloketi, o se fou tupe faʻatupeina na atiaʻe i Polani ma se masini eletise na fuafuaina e sapalai fale nofoia ma vai.

Faiga Heliocentric

I le faʻaaogaina o mea faigofie faigofie i fetu, na mafai ai e Nicolaus Copernicus ona maua mai ma faʻamaonia le talitonuga o le heliocentric solar system, o le faafeagai tonu lava lea o le faʻatusa a le Ptolemaic o le atulaulau.

Na taʻua e le tamaloa o le la ma isi paneta e le faataamilo i le lalolagi, ma o mea uma e tutupu tonu lava. I le taimi lava e tasi, na ia talitonu sese o fetu mamao ma luminaries vaʻaia mai le Lalolagi o loʻo faʻamau i luga o se faʻapitoa lalolagi na siʻomia ai lo tatou lalolagi.

Na mafua lea tulaga ona o le le lava o lelei masini komepiuta. E leʻi i ai se televise e tasi i Europa i lena taimi. O le mafuaaga lena e le saʻo ai i taimi uma le faʻaiʻuga o fetu i ana faʻaiuga.

O le autu ma toeititi lava pau le galuega a Copernicus o le galuega "I le faʻataʻamilomiloina o lagi faalelagi" (1543). Ma le fia iloa, e tusa ma le 40 tausaga na ia tusia ai lenei galuega - e oʻo lava i lona oti!

Le tusi aofia ai o 6 vaega ma aofia ai le tele o fouvalega aitia. O manatu o Copernicus sa matua ofoofogia lava mo lona taimi, ma i se tasi taimi na ia manao ai e faamatala e uiga ia i latou na o uo vavalalata.

Copernicus 'heliocentric system e mafai ona faʻatusalia i tala nei:

  • e leai ni nofoaga tutotonu o taamilosaga ma fetu faalelagi;
  • o le ogatotonu o le lalolagi e le o le totonugalemu o le atulaulau;
  • o paneta uma e feoaʻi i liʻo faataamilo i le la, o lona iʻuga o lenei fetu o le ogatotonu lea o le atulaulau;
  • o le gaioi o le la ose ata faalemafaufau, ma e mafua mai na o le aafiaga o le faataamilo o le Lalolagi faataamilo i lona au;
  • Ole lalolagi ma isi paneta e faʻataʻamilomilo ile la, ma ole mea lea o gaioiga e pei ona faia e le tatou fetu, e mafua mai na o le aafiaga ole lalolagi.

E ui lava i nai le saʻo, o le faʻataʻitaʻiga a Copernicus o le lalolagi na i ai se aafiaga tele i le saga atinaʻeina o fetu ma isi aʻoaʻoga.

Olaga patino

Na maua muamua e Nikolai le lagona o le alofa i le 48 o ona tausaga. Na ia alofa i le teine ​​o Ana, o le afafine o se tasi o ana uo.

Talu ai e leʻi faʻatagaina faifeʻau Katoliko e faʻaipoipo ma masani ai faiā ma fafine, o lea sa faʻatumauina ai e le saienitisi lana pele i le fale, ma faʻaalia o ia o sona aiga ma se tausi fale.

I le aluga o taimi, na faamalosia ai Ana e tuua le fale o Copernicus, ma mulimuli ane tuua atoatoa le taulaga. Na mafua lenei mea ona o le mea moni na taʻu atu e le epikopo fou ia Nicholas o na amioga e le taliaina e le lotu. E leʻi faaipoipo lava le saienitisi ma e leai sana fanau.

Oti

I le 1531 na litaea Copernicus ma uaʻi atu i le tusitusi o lana galuega. I le 1542 na atili ai ona leaga lona soifua maloloina - o le supa o le itu taumatau o le tino na sau.

Na maliu Nicolaus Copernicus ia Me 24, 1543 i le 70 o ona tausaga. O le mafuaaga o lona maliu o se stroke.

Copernicus Ata

Maimoa le vitio: Chasing the Revolutions of Nicolaus Copernicus: The History of Cosmology 2004 (Aukuso 2025).

Mataupu Talu

Mea malie e uiga i laufanua

Mataupu O Sosoo Mai

70 mea mananaia e uiga i manu o Ausetalia

Mataupu E Fesootai I Ai

Boris Korchevnikov

Boris Korchevnikov

2020
Mir Castle

Mir Castle

2020
25 mea moni e uiga i taika - malosi, vave ma feʻai leaga

25 mea moni e uiga i taika - malosi, vave ma feʻai leaga

2020
Igilisi faapuupuu

Igilisi faapuupuu

2020
Alexander Karelin

Alexander Karelin

2020
15 mea moni e uiga i le taʻaloga na avea ma polofesa

15 mea moni e uiga i le taʻaloga na avea ma polofesa

2020

Tuua Lau Faamatalaga


Mataupu Manaia
Mauga o Ai-Petri

Mauga o Ai-Petri

2020
Manaia Tit mea moni

Manaia Tit mea moni

2020
O le a le lotu

O le a le lotu

2020

Vaega Lauiloa

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

E Tusa O Le Tatou

Mea moni e le masani ai

Faasoa Atu I Lau Uo

Copyright 2025 \ Mea moni e le masani ai

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

© 2025 https://kuzminykh.org - Mea moni e le masani ai