.wpb_animate_when_almost_visible { opacity: 1; }
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
  • Tele
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
Mea moni e le masani ai

Francis Bacon

Francis Bacon (1561-1626) - Igilisi faifilosofia, fai talafaasolopito, faipule, loia, faavaeina empiricism ma Igilisi materialism. O ia o se lagolago o se matua faʻamaonia ma faʻamaonia-faʻavae saienisi auala.

O le au sikola na teteʻe i le dogmatic deduction ma le inductive metotia faʻavae i luga o le talafeagai iloiloga o faʻataʻitaʻiga faʻamatalaga.

E tele tala mananaia i le talaaga o le olaga o Francis Bacon, lea o le a tatou talanoa ai i lenei tusitusiga.

O lea la, o se talaʻaga puʻupuʻu lenei o le Bacon.

Talafaʻasolopito Francis Bacon

Francis Bacon na fanau ia Ianuari 22, 1561 i Greater London. Na ola aʻe ma ola aʻe i se aiga mauoa. O lona tama, o Sir Nicholas, o se tasi o tamalii taua i le setete, ma lona tina, o Anna, o le afafine o le humanist Anthony Cook, o le na tausia le Tupu o Edward o Egelani ma Aialani.

Tamaititi ma talavou

O le atinaʻeina o uiga o Francis na matua aʻafia lava e lona tina, o le sa sili lona aʻoaʻoga. O le fafine na iloa anamua Eleni, Latina, Farani ma Italia, o le iʻuga na ia faaliliuina eseese lotu i le Igilisi.

Ana o se Puritan maelega - o se Peretania Porotesano na le amanaʻia le pule a le ekalesia aloaia. Na masani lelei o ia i taʻitaʻi o le au Kalavini na ia fetusiaʻi.

I le aiga o Bacon, na faʻamalosia tamaiti uma e suʻesuʻe ma le faʻaeteete aʻoaʻoga faʻalelotu faʻapea foi ma le tausisi i faiga faʻalelotu. O Francis sa lelei lona mafaufau ma lona fiainu mo le poto, ae sa leʻi lelei lona soifua maloloina.

Ina ua 12 tausaga le tama, sa ulufale i le Kolisi o le Tolutasi Paia i Cambridge, lea sa ia aʻoga ai mo le tusa 3 tausaga. Talu mai lona laitiiti, sa masani ona iai o ia i taimi o talanoaga i mataupu faapolokiki, talu ai e toatele tagata lauiloa na o atu i lona tama.

O se mea moni manaia ina ua maeʻa le aʻoga mai le kolisi, na amata ona tautala leaga Bacon e uiga i le filosofia o Aristotle, talitonu o ona aitia na lelei mo na o feeseeseaiga le tumau, ae leai se aoga i aso uma olaga.

I le taumafanafana o le 1576, faafetai i le lagolago a lona tama, o le na manao e saunia lona atalii mo le auauna atu i le setete, Francis na auina atu i fafo o se vaega o le aufaigaluega a le amepasa Egelani i Farani, Sir Paulet. O lenei fesoasoani Bacon maua tele poto masani i le matata o diplomacy.

Faiga faaupufai

Ina ua mavae le maliu o le ulu o le aiga i le 1579, Francis feagai ma faigata tautupe. Ile taimi ole talaaga o lona soifuaga, na ia filifili ai e aʻoaʻo i le loia i le loia. Ina ua maeʻa le 3 tausaga, na avea loa le aliʻi ma loia, ma avea ai ma totino o le palemene.

Seia oo i le 1614, sa auai malosi Bacon i felafolafoaiga i sauniga a le Maota o le Palemene, faʻaalia le maoaʻe o le lauga. Mai lea taimi i lea taimi na ia saunia ai tusi ia Queen Elizabeth 1, lea na ia taumafai ai e faʻatatau manatu e uiga i se tulaga faʻaupolokiki.

I le 30 o ona tausaga, na avea ai Francis ma faufautua i le masiofo e sili ona fiafia iai le Earl o Essex. Na ia faʻamaonia o ia o se tagata lotonuu moni talu ai i le 1601 na manaʻo Essex e faʻataʻitaʻi le malo, o Bacon, o se loia, na tuuaia o ia i le soli tulafono i le faamasinoga.

I le aluga o taimi, na amata ai ona faitio le fai polokiki i gaioiga a Elizabeth 1, o le mafuaʻaga lea na ia faʻamaasiasi ai le Masiofo ma le mafai ai ona faʻamoemoe i le faʻalauiloaina o le galuega apefai. Na suia mea uma i le 1603, ina ua pule Iakopo 1 Stewart.

Na viia e le tupu fou le tautua a Francis Bacon. Na ia faamamaluina o ia i le fitafita lauiloa ma suafa o Baron o Verulam ma Viscount o St Albans.

I le 1621, na maua Bacon o loʻo ave faʻatosina. Na te leʻi faafitia o tagata, o latou mataupu sa ia faia i luma o le faamasinoga, na masani ona avatu ia te ia meaalofa. Peitai, na ia taʻua e faapea e leai se afaina ai o le faiga o taualumaga. E ui i lea, na aveʻese uma tofiga i le faifilosofia ma faʻataga foʻi ona alu i le fale faʻamasino.

Filosofia ma aʻoaʻoga

O le autu tusitusiga galuega a Francis Bacon ua manatu "Faʻataʻitaʻiga, poʻo amio lelei ma faʻaupuga faʻatonutonu." O se mea moni manaia ona e 28 tausaga na ia tusia ai lenei galuega!

I totonu, na tomanatu ai le tusitala i le tele o faʻafitauli ma uiga masani o le tagata. Ae maise lava, na ia faʻaalia ona aitia e uiga i le alofa, faauo, faʻamasinoga, olaga faaleaiga, etc.

E taua le maitauina e ui lava o Bacon o se loia talenia ma faaupufai, filosofia ma saienisi o ana autu fiafia i ai i lona olaga atoa. Na faitio o ia i le toʻeseʻesega a Aristotelian, lea sa matua lauiloa i lena taimi.

Nai lo lea, na faatu e Francis se auala fou e mafaufau ai. I le faʻasino atu i le leaga o le tulaga o le saienisi, na ia taʻua ai e oʻo mai i lena aso o saienitisi uma sailiga na maua faafuaseʻi, ae le o metotia. E tele isi mea e maua pe a faʻaaoga e saienitisi le auala saʻo.

I le metotia, Bacon o lona uiga o le auala, taʻua o le autu auala o suʻesuʻega. E oʻo lava i se tagata pipili o loʻo savali i luga o le auala o le a maua ai se tagata maloloina o loʻo tamoʻe ese mai le auala.

O le poto faʻasaienitisi e tatau ona faʻavae i luga o le faʻatonuga - o le faʻagasologa o le malamalama lelei e faʻavae i luga o le suiga mai se tulaga faʻapitoa i le tulaga lautele, ma faʻataʻitaʻiga - o se faʻagaioiga e faia e lagolago ai, teena pe faʻamaonia ai se manatu.

O le faʻatosinaina e mauaina le malamalama mai le lalolagi lata ane e ala ile faʻataʻitaʻiga, maitauina ma faʻamaonia o le talitonuga, ae le mai le faʻauigaina, mo se faʻataʻitaʻiga, o galuega tutusa a Aristotle.

I le taumafaiga e atiaʻe le "induction moni," na saili ai e Francis Bacon e le gata i mea moni e lagolago ai se faaiuga, ae faapea foi ma mea moni e faʻafitia ai. I lenei auala na ia faʻaalia ai o le poto moni e mafua mai i lagona faʻapitoa.

O sea filosofia tulaga e taua o le empiricism, o lona tuaa, o le mea moni, o Bacon. Faʻapea foi, le faifilosofia talanoa e uiga i faʻafitauli e mafai ona taofia i le ala o le poto. Na ia faailoaina vaega e 4 o sese o tagata (tupua):

  • 1st ituaiga - tupua o le aiga (mea sese na faia e se tagata ona o lona le atoatoa).
  • Lona lua ituaiga - ana tupua (sese mafua mai i le faailoga tagata).
  • Ituaiga lona 3 - o tupua o le sikuea (sese na fanau mai ona o le le saʻo i le faʻaaogaina o le gagana).
  • 4th ituaiga - tupua tupua (mea sese na faia ona o le tauaso pipiʻi i pulega, faiga poʻo faʻavae tu ma aga).

O le mauaina e Francis o se metotia fou o le poto na avea ai o ia ma se tasi o sui sili ona tele o saienitisi mafaufau i ona po nei. Peitai, i le taimi o lona soifuaga, o lana faiga o faʻatonutonu malamalamaʻaga na teʻena e sui o le saienisi faʻataʻitaʻi.

O le mea e malie ai, o Bacon o le tusitala o le tele o tusitusiga faʻalelotu. I ana tusitusiga, na ia talanoaina ai mataupu eseese o lotu, na matua faitio ai lava i talitonuga faanuupō, faailoga ma le faafitia o le i ai o le Atua. Na ia taʻua foi e faapea, "o filosofia papaʻu e faʻaosoina ai le mafaufau o le tagata i le le talitonu i le Atua, ae o le loloto o le filosofia e liliu ai le mafaufau o le tagata i lotu."

Olaga patino

Na faʻaipoipo Francis Bacon i le 45 o ona tausaga. E fia iloa o lana filifilia, Alice Burnham, sa leʻi atoa lona 14 tausaga i le taimi o le faʻaipoipoga. O le teine ​​o le afafine o le fafine ua oti lana tane o Lonetona toeaina, Benedict Bairnham.

O le ulugaliʻi faʻaipoipo na faʻatulafonoina le latou va fealoaʻi i le tautotogo o le 1606. Peitai, e leai se fanau na fananau i lenei mafutaga.

Oti

I tausaga mulimuli o lona olaga, o le tagata mafaufau na nofo i lona esetete, auai faapitoa i saienitisi ma tusitusiga gaoioiga. Na maliu Francis Bacon ia Aperila 9, 1626 i le 65 o ona tausaga.

O le oti o le saienitisi na mafua mai i se faʻalavelave e leʻi tupu. Talu ai na ia suʻesuʻeina ma le totoʻa le tele o mea masani, o lea na filifili ai le tamaloa e toe faia se isi suʻega. Na ia manaʻo e suʻea le tele o le malulu e faʻagesegese ai le faʻasologa.

O le faʻatauina o se tino maliu, na tanu ai e Bacon i le kiona. Ina ua uma ona faaalu sina taimi i fafo i le taumalulu, na maua o ia i se malulu matuia. Na vave ona alualu i luma le faamaʻi lea na maliu ai le saienitisi i le aso 5 ina ua uma le amataga o lana faataʻitaʻiga.

Ata na pueina e Francis Bacon

Maimoa le vitio: A Masterclass in Portraiture by Francis Bacon, Jenny Saville and Albert Oehlen (Mae 2025).

Mataupu Talu

O tama taʻalo lakapi silisili i le lalolagi

Mataupu O Sosoo Mai

Torquemada

Mataupu E Fesootai I Ai

Greenwich

Greenwich

2020
Hannibal

Hannibal

2020
Ata na pueina e Janusz Korczak

Ata na pueina e Janusz Korczak

2020
55 mea moni e uiga i le fatu o le tagata - agavaʻa gafatia o le sili ona taua okeni

55 mea moni e uiga i le fatu o le tagata - agavaʻa gafatia o le sili ona taua okeni

2020
20 mea moni ofoofogia, tala ma talafatu e uiga i aeto

20 mea moni ofoofogia, tala ma talafatu e uiga i aeto

2020
15 mea moni e uiga i aso malolo, latou talaʻaga ma aso nei

15 mea moni e uiga i aso malolo, latou talaʻaga ma aso nei

2020

Tuua Lau Faamatalaga


Mataupu Manaia
30 mea moni e uiga i le seneturi lona 18: Na avea Lusia ma malo, Farani na avea ma malo, ma Amerika na tutoʻatasi

30 mea moni e uiga i le seneturi lona 18: Na avea Lusia ma malo, Farani na avea ma malo, ma Amerika na tutoʻatasi

2020
Manatu moni e uiga i le pisinisi

Manatu moni e uiga i le pisinisi

2020
Lev Yashin

Lev Yashin

2020

Vaega Lauiloa

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

E Tusa O Le Tatou

Mea moni e le masani ai

Faasoa Atu I Lau Uo

Copyright 2025 \ Mea moni e le masani ai

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

© 2025 https://kuzminykh.org - Mea moni e le masani ai