.wpb_animate_when_almost_visible { opacity: 1; }
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
  • Tele
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
Mea moni e le masani ai

Thomas Jefferson

Thomas Jefferson (1743-1826) - o se taʻitaʻi o le US War of Independence, o se tasi o tusitala o le Tautinoga o le Tutoʻatasi, lona tolu o Peresetene o le Iunaite Setete (1801-1809), o se tasi o faʻavae tama o lenei setete, o se maoaʻe faiga faaupufai, diplomat ma mafaufau.

E tele tala mananaia i le talaaga a Jefferson, lea o le a matou faʻamatalaina atu i lenei tusitusiga.

O lea la, o se talaʻaga puʻupuʻu lenei a Thomas Jefferson.

Jefferson talaaga

O Thomas Jefferson na fanau ia Aperila 13, 1743 i le taulaga o Shadwell, Virginia, lea sa avea ma kolone o Peretania.

Na ola aʻe o ia i se aiga mauoa o le totoina o Peter Jefferson ma lona toʻalua o Jane Randolph. O ia o le lona tolu o le 8 fanau a ona matua.

Tamaititi ma talavou

A o le lumanai peresitene o le Iunaite Setete 9 tausaga, na amata ona auai i le aoga a le faifeau William Douglas, lea na aʻoaʻoina ai tamaiti Latina, Anamua Eleni ma Farani. Ina ua mavae le 5 tausaga, na maliu lona tama, mai ia te ia le tupu talavou tofi 5,000 eka o fanua ma tele pologa.

I le taimi o le talaaga o le 1758-1760. Sa auai Jefferson i se aʻoga aulotu. Ina ua maeʻa lena, sa faʻaauau lana aʻoaʻoga i le Kolisi o Viliamu ma Mary, lea sa ia aʻoaʻoina ai filosofia ma numera.

Na faitau e Tomasi galuega a Isaac Newton, John Locke ma Francis Bacon, ma mafaufau iai o tagata silisili i le talafaʻasolopito o tagata. I se faʻaopopoga, na ia faʻaalia le fiafia i tusitusiga anamua, na aveʻese e le galuega a Tacitus ma Homer. I le taimi lava e tasi na ia taleni taʻalo le vaiolini.

O se mea moni manaia o Thomas Jefferson o se sui o le sosaiete faʻalilolilo sosaiete "Le Flat Hat Club". E masani ona asiasi i le maota o le Kovana o Virginia, Francis Fauquier. O iina na ia taina ai le vaiolini i luma o malo ma mauaina le malamalama muamua i uaina, lea na ia mulimuli ane amata faʻaputu.

I le 19 o ona tausaga, na faʻauʻu ai Tomasi mai le kolisi ma maua togi maualuluga ma aʻoaʻoina le tulafono, maua lona laisene loia i le 1767.

Faiga faaupufai

Ina ua maeʻa le 2 tausaga o avea ma loia, na avea Jefferson ma totino o le Virginia Chamber of Burgers. I le 1774, ina ua maeʻa ona sainia e le Palemene a Peretania le Tulafono Le Mafaʻatatau e faʻatatau i kolone, na ia lolomiina se feʻau i tagata o lona atunuʻu - "General Survey of the Rights of British America", lea na ia faʻaalia ai le manaʻoga o kolone mo latou lava pulega.

Na faitioina ma le faʻaaliali e Tomasi gaioiga a taʻitaʻi o Peretania, na faʻatupuina ai lagona alofa i tagata Amerika. E oo foi i le amataga o le Taua o le Tutoʻatasi i le 1775, na filifilia o ia i le Continental Congress.

I totonu o le 2 tausaga, o le "Tautinoga o le Tutoʻatasi" na atiaʻe, faʻaaogaina ia Iulai 4, 1776 - le aso aloaʻia na fanau ai le malo o Amerika. Tolu tausaga mulimuli ane, ae filifilia Thomas Jefferson e avea ma Kovana o Virginia. I le amataga o le 1780, na ia galue ai i Tala i le Setete o Virginia.

O se mea moni manaia ona o le tusiaina o lenei galuega, na maua ai e Tomasi le igoa o le saienitisi faʻakomepiuta. I le 1785, na tuuina atu ai ia te ia le tofiga o le amepasa o Amerika i Farani. I lenei taimi o le talaaga o le soifuaga, sa nofo o ia i luga o le Champs Elysees ma fiafia i le pule i le sosaiete.

I le taimi lava e tasi, na faʻaauau ai lava ona faʻaleleia e Jefferson le tulafono a Amerika. Na ia faia ni teuteuga i le Faavae ma Tulafono o Aia Tatau. Mo le 4 tausaga na faʻaalu i Pale, na ia faia le tele o taumafaiga ina ia faʻamautu ma atiaʻe sootaga i le va o setete e lua.

I le toe foʻi ai i lona aiga, na tofia ai Thomas Jefferson i le tofiga o le US Secretary of State, ma avea ai ma tagata muamua na avea lenei tulaga.

Mulimuli ane, o le faipule, faʻatasi ai ma James Madison, na fausia le Democratic Republican Party e teteʻe i le feterale.

Tautinoga o le Tutoʻatasi

O tusitala o le "Tautinoga o le Tutoʻatasi" e toa 5 tamaloloa: Thomas Jefferson, John Adams, Benjamin Franklin, Roger Sherman ma Robert Livingston. I le taimi lava e tasi, i le afiafi o le lolomiga o le pepa, na faia lava e Tomasi ni teuteuga mo le sili atu ma le lua vaiaso.

Ina ua maeʻa lena, saini le saolotoga e le lima tusitala ma sui o le 13 pulega faʻalapotopotoga. O le vaega muamua o le pepa o loʻo i ai ni lauiloa lauiloa se 3 - o le aia i le ola, saolotoga ma meatotino.

I isi vaega e lua, o le pule silisili ese a kolone na tuʻufaʻatasia. I se faʻaopopoga, e leai se aia a Peretania e faʻalavelave ai i mataupu tau i totonu o le setete, ma aloaia lona tutoʻatasi. Ma le fia iloa, o le Tautinoga o le muamua pepa aloaia lea na taʻua ai kolone o le "United States of America".

Vaaiga Faʻapolokiki

Muamua lava, na saunoa leaga ai Jeff Jefferson e uiga i le muamua Faʻavae a le US, talu ai e leʻi faʻamaoti mai se numera faapitoa o taimi o le peresetene mo le tagata e toatasi.

I lenei tulaga, o le ulu o le malo na avea moni lava ma se tupu atoatoa. E le gata i lea, na vaʻaia foi e le polokiki se tulaga mataʻutia i le atinaʻeina o pisinisi tetele. Na ia talitonu o le ki i le malo malosi o se sosaiete o tumaʻoti faifaʻatoʻaga nuu.

E i ai i tagata uma le aia tatau e le gata i le saolotoga, ae o ai foi i le aia tatau e faʻaali ai o latou manatu. Faʻapea foi, tagatanuʻu tatau ona maua avanoa i saoloto aʻoga, aua e talafeagai mo le atinaʻe o le atunuʻu.

Na finau malosi pea Jefferson e le tatau ona faalavelave le ekalesia i mataupu a le malo, ae ia na o le popole i lana lotu. Mulimuli ane, o le a ia lolomiina lana vaʻaiga o le "Feagaiga Fou", lea o le a tuʻuina atu i peresetene Amerika i le isi seneturi.

Na faitio Toma i le malo tele. Nai lo lea, na ia fautuaina le malo o setete taʻitasi e tatau ona i ai le tutoʻatasi ese mai le malo tutotonu.

Peresetene o le U.S.A

Ae le i avea ma peresitene o le Iunaite Setete, Thomas Jefferson sa avea ma sui peresitene o le atunuu mo le 4 tausaga. Ina ua maeʻa ona avea ma ulu fou o le setete i le 1801, na amata ona ia faia le tele o taua taua.

I luga o lana faʻatonuga, na fausia ai le faiga malo o le 2-polar o le Konekeresi, ma le numera o malosiʻaga o le eleele, neivi ma ofisa na faʻaititia foi. O loʻo alu pea Jefferson e faʻalauiloa pou e 4 o le alualu i luma o le tamaoaiga, e aofia ai le aufaifaʻatoʻaga, faioloa, malamalama pisinisi ma le lafoina o vaʻa.

I le 1803, na sainia ai se maliega ile faʻatauina e le US o Louisiana mai Falani mo le $ 15 miliona. O se mea mataʻina ona e 15 setete o iai i lenei teritori. O le Louisiana Purchase na avea ma se tasi o mea taua na ausia i le talaaga faʻalemalo a Thomas Jefferson.

I le vaitaimi o le peresetene lona lua, na faavaeina ai e le ulu o le atunuu ni sootaga faalemalo ma Lusia. I le 1807, na ia sainia ai le pili e faasa ai le faaulufale mai o pologa i le Iunaite Setete o Amerika.

Olaga patino

Na pau le toʻalua a Jefferson o lona tausoga lona lua o Martha Veils Skelton. E taua le maitauina o lona faletua na tautala i le tele o gagana, ma sa fiafia foi i pesepesega, solo ma taina le piano.

I lenei faʻaipoipoga, e toʻa 6 le fanau a le ulugaliʻi, e toʻafa i latou na feoti a o laiti. O le iʻuga, na tausia e le ulugaliʻi le fanau teine ​​e toʻalua - o Mareta ma Maria. O le pele a Tomasi na maliu i le 1782, ae leʻi leva ona fanau mai lana tama mulimuli.

I le po o le maliu o Mareta, na folafola atu ai e Tomasi ia te ia na te le toe faaipoipo lava, ona ua mafai ona ia tausia lana folafolaga. Peitai, a o faigaluega i Farani, na ia atiina ae se faigauo ma se teine ​​e igoa ia Maria Cosway.

E fia iloa na fetusiaʻi le tamaloa ma ia i lona olaga atoa. I se faʻaopopoga, i Pale, sa ia vavalalata vavalalata ma le teine ​​pologa Sally Hemings, o le afa-tuafafine o lona ua maliu lona faletua.

E talafeagai le fai atu a o iai i Falani, sa mafai e Sally ona alu i leoleo ma faasaoloto ai, ae e leai. Jefferson's biographers fautua mai o le taimi lena na amata ai se alofa i le va o le "matai ma le pologa".

I le 1998, na faia ai se suʻega DNA e faʻaalia ai o Aston Hemings o le alo o Thomas Jefferson. Ma, e mautinoa lava, o totoe o le fanau a Sally Hemins: Harriet, Beverly, Harriet ma Madison o ana fanau foi. Ae o lenei mataupu e mafua ai lava le tele o feeseeseaiga.

Oti

Na ausia e Jefferson le maualuga maualuga e le gata i polokiki, ae faapena foi i le fausiaina o fale, mea fou ma meafale. E tusa ma le 6,500 tusi i lana lava faletusi!

Na maliu Thomas Jefferson ia Iulai 4, 1826, i le 50th anniversary of the adoption of the Declaration of Independence. I le taimi o lona maliu, ua 83 ona tausaga. O lona ata e mafai ona vaaia i luga o le 2 tala tala ma le 5 sene tupe siliva.

Jefferson Ata

Maimoa le vitio: Thomas Jefferson. Claiming Independence. Biography (Aukuso 2025).

Mataupu Talu

Manny Pacquiao

Mataupu O Sosoo Mai

Potu o Krutitsy

Mataupu E Fesootai I Ai

Lake Hillier

Lake Hillier

2020
Vladimir Medinsky

Vladimir Medinsky

2020
Mea manaia e uiga i Bahrain

Mea manaia e uiga i Bahrain

2020
Anthony Hopkins

Anthony Hopkins

2020
Guy Julius Kaisara

Guy Julius Kaisara

2020
'Amu amu

'Amu amu

2020

Tuua Lau Faamatalaga


Mataupu Manaia
Isaac Newton

Isaac Newton

2020
Mea mananaia e uiga i le Himalayas

Mea mananaia e uiga i le Himalayas

2020
100 mea moni e uiga i tamaitai pule

100 mea moni e uiga i tamaitai pule

2020

Vaega Lauiloa

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

E Tusa O Le Tatou

Mea moni e le masani ai

Faasoa Atu I Lau Uo

Copyright 2025 \ Mea moni e le masani ai

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

© 2025 https://kuzminykh.org - Mea moni e le masani ai