.wpb_animate_when_almost_visible { opacity: 1; }
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
  • Tele
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
Mea moni e le masani ai

Thomas Jefferson

Thomas Jefferson (1743-1826) - o se taʻitaʻi o le US War of Independence, o se tasi o tusitala o le Tautinoga o le Tutoʻatasi, lona tolu o Peresetene o le Iunaite Setete (1801-1809), o se tasi o faʻavae tama o lenei setete, o se maoaʻe faiga faaupufai, diplomat ma mafaufau.

E tele tala mananaia i le talaaga a Jefferson, lea o le a matou faʻamatalaina atu i lenei tusitusiga.

O lea la, o se talaʻaga puʻupuʻu lenei a Thomas Jefferson.

Jefferson talaaga

O Thomas Jefferson na fanau ia Aperila 13, 1743 i le taulaga o Shadwell, Virginia, lea sa avea ma kolone o Peretania.

Na ola aʻe o ia i se aiga mauoa o le totoina o Peter Jefferson ma lona toʻalua o Jane Randolph. O ia o le lona tolu o le 8 fanau a ona matua.

Tamaititi ma talavou

A o le lumanai peresitene o le Iunaite Setete 9 tausaga, na amata ona auai i le aoga a le faifeau William Douglas, lea na aʻoaʻoina ai tamaiti Latina, Anamua Eleni ma Farani. Ina ua mavae le 5 tausaga, na maliu lona tama, mai ia te ia le tupu talavou tofi 5,000 eka o fanua ma tele pologa.

I le taimi o le talaaga o le 1758-1760. Sa auai Jefferson i se aʻoga aulotu. Ina ua maeʻa lena, sa faʻaauau lana aʻoaʻoga i le Kolisi o Viliamu ma Mary, lea sa ia aʻoaʻoina ai filosofia ma numera.

Na faitau e Tomasi galuega a Isaac Newton, John Locke ma Francis Bacon, ma mafaufau iai o tagata silisili i le talafaʻasolopito o tagata. I se faʻaopopoga, na ia faʻaalia le fiafia i tusitusiga anamua, na aveʻese e le galuega a Tacitus ma Homer. I le taimi lava e tasi na ia taleni taʻalo le vaiolini.

O se mea moni manaia o Thomas Jefferson o se sui o le sosaiete faʻalilolilo sosaiete "Le Flat Hat Club". E masani ona asiasi i le maota o le Kovana o Virginia, Francis Fauquier. O iina na ia taina ai le vaiolini i luma o malo ma mauaina le malamalama muamua i uaina, lea na ia mulimuli ane amata faʻaputu.

I le 19 o ona tausaga, na faʻauʻu ai Tomasi mai le kolisi ma maua togi maualuluga ma aʻoaʻoina le tulafono, maua lona laisene loia i le 1767.

Faiga faaupufai

Ina ua maeʻa le 2 tausaga o avea ma loia, na avea Jefferson ma totino o le Virginia Chamber of Burgers. I le 1774, ina ua maeʻa ona sainia e le Palemene a Peretania le Tulafono Le Mafaʻatatau e faʻatatau i kolone, na ia lolomiina se feʻau i tagata o lona atunuʻu - "General Survey of the Rights of British America", lea na ia faʻaalia ai le manaʻoga o kolone mo latou lava pulega.

Na faitioina ma le faʻaaliali e Tomasi gaioiga a taʻitaʻi o Peretania, na faʻatupuina ai lagona alofa i tagata Amerika. E oo foi i le amataga o le Taua o le Tutoʻatasi i le 1775, na filifilia o ia i le Continental Congress.

I totonu o le 2 tausaga, o le "Tautinoga o le Tutoʻatasi" na atiaʻe, faʻaaogaina ia Iulai 4, 1776 - le aso aloaʻia na fanau ai le malo o Amerika. Tolu tausaga mulimuli ane, ae filifilia Thomas Jefferson e avea ma Kovana o Virginia. I le amataga o le 1780, na ia galue ai i Tala i le Setete o Virginia.

O se mea moni manaia ona o le tusiaina o lenei galuega, na maua ai e Tomasi le igoa o le saienitisi faʻakomepiuta. I le 1785, na tuuina atu ai ia te ia le tofiga o le amepasa o Amerika i Farani. I lenei taimi o le talaaga o le soifuaga, sa nofo o ia i luga o le Champs Elysees ma fiafia i le pule i le sosaiete.

I le taimi lava e tasi, na faʻaauau ai lava ona faʻaleleia e Jefferson le tulafono a Amerika. Na ia faia ni teuteuga i le Faavae ma Tulafono o Aia Tatau. Mo le 4 tausaga na faʻaalu i Pale, na ia faia le tele o taumafaiga ina ia faʻamautu ma atiaʻe sootaga i le va o setete e lua.

I le toe foʻi ai i lona aiga, na tofia ai Thomas Jefferson i le tofiga o le US Secretary of State, ma avea ai ma tagata muamua na avea lenei tulaga.

Mulimuli ane, o le faipule, faʻatasi ai ma James Madison, na fausia le Democratic Republican Party e teteʻe i le feterale.

Tautinoga o le Tutoʻatasi

O tusitala o le "Tautinoga o le Tutoʻatasi" e toa 5 tamaloloa: Thomas Jefferson, John Adams, Benjamin Franklin, Roger Sherman ma Robert Livingston. I le taimi lava e tasi, i le afiafi o le lolomiga o le pepa, na faia lava e Tomasi ni teuteuga mo le sili atu ma le lua vaiaso.

Ina ua maeʻa lena, saini le saolotoga e le lima tusitala ma sui o le 13 pulega faʻalapotopotoga. O le vaega muamua o le pepa o loʻo i ai ni lauiloa lauiloa se 3 - o le aia i le ola, saolotoga ma meatotino.

I isi vaega e lua, o le pule silisili ese a kolone na tuʻufaʻatasia. I se faʻaopopoga, e leai se aia a Peretania e faʻalavelave ai i mataupu tau i totonu o le setete, ma aloaia lona tutoʻatasi. Ma le fia iloa, o le Tautinoga o le muamua pepa aloaia lea na taʻua ai kolone o le "United States of America".

Vaaiga Faʻapolokiki

Muamua lava, na saunoa leaga ai Jeff Jefferson e uiga i le muamua Faʻavae a le US, talu ai e leʻi faʻamaoti mai se numera faapitoa o taimi o le peresetene mo le tagata e toatasi.

I lenei tulaga, o le ulu o le malo na avea moni lava ma se tupu atoatoa. E le gata i lea, na vaʻaia foi e le polokiki se tulaga mataʻutia i le atinaʻeina o pisinisi tetele. Na ia talitonu o le ki i le malo malosi o se sosaiete o tumaʻoti faifaʻatoʻaga nuu.

E i ai i tagata uma le aia tatau e le gata i le saolotoga, ae o ai foi i le aia tatau e faʻaali ai o latou manatu. Faʻapea foi, tagatanuʻu tatau ona maua avanoa i saoloto aʻoga, aua e talafeagai mo le atinaʻe o le atunuʻu.

Na finau malosi pea Jefferson e le tatau ona faalavelave le ekalesia i mataupu a le malo, ae ia na o le popole i lana lotu. Mulimuli ane, o le a ia lolomiina lana vaʻaiga o le "Feagaiga Fou", lea o le a tuʻuina atu i peresetene Amerika i le isi seneturi.

Na faitio Toma i le malo tele. Nai lo lea, na ia fautuaina le malo o setete taʻitasi e tatau ona i ai le tutoʻatasi ese mai le malo tutotonu.

Peresetene o le U.S.A

Ae le i avea ma peresitene o le Iunaite Setete, Thomas Jefferson sa avea ma sui peresitene o le atunuu mo le 4 tausaga. Ina ua maeʻa ona avea ma ulu fou o le setete i le 1801, na amata ona ia faia le tele o taua taua.

I luga o lana faʻatonuga, na fausia ai le faiga malo o le 2-polar o le Konekeresi, ma le numera o malosiʻaga o le eleele, neivi ma ofisa na faʻaititia foi. O loʻo alu pea Jefferson e faʻalauiloa pou e 4 o le alualu i luma o le tamaoaiga, e aofia ai le aufaifaʻatoʻaga, faioloa, malamalama pisinisi ma le lafoina o vaʻa.

I le 1803, na sainia ai se maliega ile faʻatauina e le US o Louisiana mai Falani mo le $ 15 miliona. O se mea mataʻina ona e 15 setete o iai i lenei teritori. O le Louisiana Purchase na avea ma se tasi o mea taua na ausia i le talaaga faʻalemalo a Thomas Jefferson.

I le vaitaimi o le peresetene lona lua, na faavaeina ai e le ulu o le atunuu ni sootaga faalemalo ma Lusia. I le 1807, na ia sainia ai le pili e faasa ai le faaulufale mai o pologa i le Iunaite Setete o Amerika.

Olaga patino

Na pau le toʻalua a Jefferson o lona tausoga lona lua o Martha Veils Skelton. E taua le maitauina o lona faletua na tautala i le tele o gagana, ma sa fiafia foi i pesepesega, solo ma taina le piano.

I lenei faʻaipoipoga, e toʻa 6 le fanau a le ulugaliʻi, e toʻafa i latou na feoti a o laiti. O le iʻuga, na tausia e le ulugaliʻi le fanau teine ​​e toʻalua - o Mareta ma Maria. O le pele a Tomasi na maliu i le 1782, ae leʻi leva ona fanau mai lana tama mulimuli.

I le po o le maliu o Mareta, na folafola atu ai e Tomasi ia te ia na te le toe faaipoipo lava, ona ua mafai ona ia tausia lana folafolaga. Peitai, a o faigaluega i Farani, na ia atiina ae se faigauo ma se teine ​​e igoa ia Maria Cosway.

E fia iloa na fetusiaʻi le tamaloa ma ia i lona olaga atoa. I se faʻaopopoga, i Pale, sa ia vavalalata vavalalata ma le teine ​​pologa Sally Hemings, o le afa-tuafafine o lona ua maliu lona faletua.

E talafeagai le fai atu a o iai i Falani, sa mafai e Sally ona alu i leoleo ma faasaoloto ai, ae e leai. Jefferson's biographers fautua mai o le taimi lena na amata ai se alofa i le va o le "matai ma le pologa".

I le 1998, na faia ai se suʻega DNA e faʻaalia ai o Aston Hemings o le alo o Thomas Jefferson. Ma, e mautinoa lava, o totoe o le fanau a Sally Hemins: Harriet, Beverly, Harriet ma Madison o ana fanau foi. Ae o lenei mataupu e mafua ai lava le tele o feeseeseaiga.

Oti

Na ausia e Jefferson le maualuga maualuga e le gata i polokiki, ae faapena foi i le fausiaina o fale, mea fou ma meafale. E tusa ma le 6,500 tusi i lana lava faletusi!

Na maliu Thomas Jefferson ia Iulai 4, 1826, i le 50th anniversary of the adoption of the Declaration of Independence. I le taimi o lona maliu, ua 83 ona tausaga. O lona ata e mafai ona vaaia i luga o le 2 tala tala ma le 5 sene tupe siliva.

Jefferson Ata

Maimoa le vitio: Thomas Jefferson. Claiming Independence. Biography (Mae 2025).

Mataupu Talu

Khovrinskaya lafoa falemaʻi

Mataupu O Sosoo Mai

40 mea moni fiafia e uiga i tagata afeleti

Mataupu E Fesootai I Ai

20 mea moni e uiga i le paʻu o le tagata: moles, carotene, melanin ma pepelo teuteu

20 mea moni e uiga i le paʻu o le tagata: moles, carotene, melanin ma pepelo teuteu

2020
O le a le mataituina

O le a le mataituina

2020
25 mea moni mai le soifuaga o Vladimir Vysotsky, tusisolo, pese pese ma tagata fai ata tifaga

25 mea moni mai le soifuaga o Vladimir Vysotsky, tusisolo, pese pese ma tagata fai ata tifaga

2020
20 mea moni e uiga i le nitrogen: fetilaisa, mea pāpā ma le

20 mea moni e uiga i le nitrogen: fetilaisa, mea pāpā ma le "sese" maliu o le Terminator

2020
Hockey Hall of Fame

Hockey Hall of Fame

2020
Peter Kapitsa

Peter Kapitsa

2020

Tuua Lau Faamatalaga


Mataupu Manaia
Manatu mea moni e uiga ia Renee Zellweger

Manatu mea moni e uiga ia Renee Zellweger

2020
100 iPhone Moni

100 iPhone Moni

2020
O le a le FAQ ma le FAQ

O le a le FAQ ma le FAQ

2020

Vaega Lauiloa

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

E Tusa O Le Tatou

Mea moni e le masani ai

Faasoa Atu I Lau Uo

Copyright 2025 \ Mea moni e le masani ai

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

© 2025 https://kuzminykh.org - Mea moni e le masani ai