.wpb_animate_when_almost_visible { opacity: 1; }
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
  • Tele
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
Mea moni e le masani ai

Thomas Aquinas

Thomas Aquinas (a leai Thomas Aquinas, Thomas Aquinas; 1225-1274) - O le faifilosofia Italia ma le faifeʻau, na faamaonia e le Ekalesia Katoliko. Systematizer o orthodox scholasticism, faiaoga o le Ekalesia, faavaeina le Thomism ma sui o le Dominican order.

Talu mai le 1879, na avea o ia o se sili ona malosi lotu Katoliko filosofia na mafai ona faʻafesoʻotaʻi le talitonuga faʻaKerisiano (aemaise lava, manatu o St. Augustine) ma le filosofia a Aristotle. Fausia le lauiloa 5 faʻamaoniga o le i ai o le Atua.

E tele tala mananaia i le talaaga o Thomas Aquinas, lea o le a tatou talanoa ai i lenei tusitusiga.

O lea la, ae e te leʻi i ai o se puʻupuʻu talaaga o Aquinas.

Talaaga o Thomas Aquinas

Na fanau Thomas Aquinas pe tusa o le 1225 i le taulaga Italia o Aquino. Na ola aʻe o ia ma sa ola aʻe i le aiga o Count Landolphe o Aquinas ma lona toʻalua o Theodora, na o mai mai se aiga mauoa Neapolitan. E le gata ia Tomasi, e toʻaono isi fanau a ona matua.

O le ulu o le aiga na manaʻo ia Tomasi e avea ma se aiga i le maota o Benedictine. Ina ua le atoa le 5 tausaga le tama, na auina atu o ia e ona matua i le monaseri, lea na ia nofo ai mo le 9 tausaga.

Ina ua tusa ma le 14 tausaga o Aquinas, sa ulufale o ia i le Iunivesite o Naples. O i tonu lava na amata ai ona fesoʻotaʻi vavalalata ma Dominicans, o se iʻuga na ia filifili ai e auai i tulaga o le Dominican order. Peitai, ina ua iloa e ona matua e uiga i lenei, na latou faasaina o ia ona faia.

Na tuu foi e le au uso Toma i totonu o le 'olo mo le 2 tausaga ina ia mafai ona ia "toe mafaufau." E tusa i le tasi lomiga, na taumafai le au uso e faʻaosooso ia te ia i le aumaia o se fafine talitane ia te ia ina ia mafai ona solia le tautoga o le nofofua ma lana fesoasoani.

O lona iʻuga, na puipuia lava e Aquinas ia lava mai ia te ia ma se ogalaau vevela, i le mafai ai ona tausisia le ola mama. Lenei mea na tupu mai le talaaga o mea mafaufau o loʻo faʻaalia i le ata vali a Velazquez, The Temptation of St. Thomas Aquinas.

Faʻamalolo, le aliʻi talavou e ui i lea tauto monastic o le Dominican Order, mulimuli ane na alu ai mo le Iunivesite o Paris. O iinei sa ia aʻoaʻoina ai ma le faifilosofia taʻutaʻua ma le faifeʻaupese o Albert le Sili.

E fia iloa na mafai e le tamaloa ona faia le tautoga o le le nofofua seʻia oʻo i le iʻuga o ona aso, o se iʻuga e leʻi maua lava sana fanau. O Tomasi o se tagata amio Atua ma e fiafia tele i le aʻoaʻoina ose aʻoaʻoga, ose filosofia anamua na o se tuufaatasiga o talitonuga faa-Katoliko ma le talitonuga a Aristotle.

I le 1248-1250 Na aʻoaʻo Aquinas i le Iunivesite o Cologne, lea na ia mulimuli ai i lana faiaoga. Ona o lona mamafa tele ma le gauaʻi, na faifai ai tamaiti aʻoga ia Tomasi i le "Sisila povi". Peitai, i le tali atu i le tauemuga, na fai mai ai Albertus Magnus i se tasi taimi: "E te taʻua o ia o se povi poʻa gugu, ae o ona aitia o le a i ai se aso e tagi leotele ai o le a latou logonoa ai le lalolagi."

I le 1252 na toe foi ai le monike i le monaseri a Dominican o St.James i Pale, ma i le fa tausaga mulimuli ane, na tuuina atu ia te ia le aʻoaʻoga faalelotu i le Iunivesite o Paris. O le taimi lena na ia tusia ai ana galuega muamua: "I le ute ma le ola", "I luga o mataupu faʻavae o le natura" ma le "Faʻamatalaga i luga o le" Maxims "".

I le 1259, na poloaʻi ai e Pope Urban IV ia Thomas Aquinas i Roma. Mo le isi sefulu tausaga, na ia aʻoaʻoina le lotu i Italia, ma faaauau ai ona tusia tusitusiga fou.

Na fiafia le monike i se tulaga maualuga, e fesoʻotaʻi ma le mea sa tautua ai mo se taimi umi, o se faufautua i mataupu faʻalelotu i le pope curia. I le taufaaiuiuga o le 1260s, na ia toe foi ai i Pale. I le 1272, ina ua tuʻua le tofi sui o le Iunivesite o Pale, na nofo Thomas i Naples, lea na ia talaʻi ai i tagata masani.

Fai mai le tala a le tasi tala, i le 1273 na maua ai e Aquinas se faaaliga vaaia - i le faaiuga o le taeao na masalomia na ia lagonaina le siufofoga o Iesu Keriso: "Na e faamatalaina lelei aʻu, o le a le taui e te manaʻo ai mo lau galuega?" Ona tali atu lea o le tagata mafaufau: "E leai se mea ae na o oe, le Alii e."

I le taimi nei, o le soifua maloloina o Tomasi na tuua le tele o mea na manaʻomia. Na matua vaivai lava o ia ma na ia tuua le aʻoaʻoina ma le tusitusi.

Filosofia ma aitia

E leʻi taʻua e Thomas Aquinas o ia ose faifilosofia, aua na ia talitonu o lenei mea e faalavelave i le malamalama i le mea moni. Na ia taʻua le filosofia "o le auauna fafine o mataupu faalelotu." Peitai, na matua aafia lava o ia i manatu o Aristotle ma le Neoplatonists.

I lona olaga, na tusia ai e Aquinas le tele o filosofia ma talitonuga. O ia o le tusitala o le tele o solo solo mo tapuaiga, faʻamatalaga i luga o le tele o tusi o le Tusi Paia ma tusitusiga e uiga i alchemy. Na ia tusia tusitusiga tetele e lua - "Aofaʻiga o Tapuaiga" ma le "Aofai faasaga i Nuu Ese".

I nei galuega, na mafai ai e Foma ona lipotia le anoanoaʻi o mataupu. Avea o se faʻavae le 4 tulaga o le poto o le moni o Aristotle - poto masani, ata, malamalama ma le poto, na ia atiina ae lana ia lava.

Na tusia e Aquinas o le poto o le poto e uiga i le Atua, o le maualuga maualuga. I le taimi lava e tasi, na ia faailoa mai ituaiga e 3 o le poto: alofa tunoa, talitonuga (faʻatuatua) ma metaphysical (mafuaaga). Faʻapei o Aristotle, na ia faʻamatalaina le agaga o se mea eseʻese pe a oʻo le oti i le Atua.

Peitaʻi, ina ia mafai ona tuʻufaʻatasia se agaga o se tagata ma le Foafoa, e tatau ona ia ola i se olaga amiotonu. E iloa e le tagata le lalolagi e ala i mafuaaga, atamai ma le mafaufau. Faatasi ai ma le fesoasoani a le muamua, e mafai e se tagata ona fefulisaʻi ma faia ana faaiuga, o le lona lua e faʻatagaina ai se tasi e suʻesuʻeina foliga mai fafo o mea ofoofogia, ma le lona tolu e faʻailoa mai ai le faʻamaoni o vaega faʻaleagaga o le tagata.

Cognition tuueseese tagata mai manu ma isi mea ola. Ina ia malamalama i le mataupu faʻavae paia, 3 mea faigaluega e tatau ona faʻaaogaina - mafuaaga, faʻaaliga ma le faʻaaogaina. I le Sums of Theology, na ia aumaia ai ni faʻamaoniga se 5 o le i ai o le Atua:

  1. Lafo. O le gaioi o mea uma i le Universe na mafua mai i le minoi o isi mea, ma isi o isi. O le mafuaʻaga muamua o le feoaʻi o le Atua.
  2. Malosiaga faʻatupuina. O le faʻamaoniga e tutusa ma le muamua ma faʻapea o le Foafoa o le autu mafuaʻaga o mea uma na gaosia.
  3. Manaʻomia Soʻo se mea e faʻailoa mai le ono mafai ma le moni faʻaaogaina, ae o mea uma e le mafai ona avea i le gafatia. E manaʻomia se mea e faʻafaigofie ai le fesuiaʻiga o mea mai le ono mafai i le tulaga moni e manaʻomia ai le mea. Lenei vaega o le Atua.
  4. Le tikeri o le avea. E faʻatusatusa e tagata mea ma mea ofoofogia i se mea atoatoa. O le Silisili Ese o lona uiga o lenei atoatoa.
  5. Mafuaaga autu. O le gaioiga a tagata ola e tatau ona i ai se uiga, o lona uiga o se mea e manaʻomia e aumaia uiga i mea uma i le lalolagi - Atua.

I le faʻaopopoga i tapuaiga, sa matua mataʻituina e Thomas Aquinas polokiki ma tulafono. Na ia taʻua le malo tupu o le malo silisili. O se pule faalelalolagi, pei o le Alii, e tatau ona vaʻaia lelei le soifua manuia o ana tagatanuʻu, ia tutusa tagata uma.

I le taimi e tasi, e le tatau ona galo i le tupu e tatau ona ia usitaʻi i taʻitaʻi lotu, o lona uiga, o le siufofoga o le Atua. O Aquinas na muamua vavaeʻese - aano ma ola. Mulimuli ane, o lenei vaevaega o le a avea ma faavae o le Katoliko.

O lona uiga, o le tagata mafaufau o lona uiga "mama aʻiaʻi", o lona uiga, o le uiga o se mea ofoofogia poʻo se mea. O le mea moni o le i ai o se mea poʻo se mea ofoofogia o se faʻamaoniga o lona i ai. Mo soʻo se mea e i ai, o le faʻamaoniga a le Silisiliese e manaʻomia.

O manatu o Aquinas na mafua ai le aliaʻe mai o le Thomism, o le taʻimua o mafaufauga a le Katoliko. E fesoasoani ia te oe e maua ai le faʻatuatua e ala i le faʻaaogaina o lou mafaufau.

Oti

Na maliu Thomas Aquinas ia Mati 7, 1274 i le Monastery o Fossanova a o agai atu i le falesa tele i Lyon. A o agai atu i le falesa, sa maʻi tigaina lava. E tele aso na vaʻaia ai o ia e monike, peitaʻi na le mafai ona laveaʻiina o ia.

I le taimi o lona maliu, ua 49 ona tausaga. I le taumafanafana o le 1323, na faʻapaonia ai e Pope Ioane XXII ia Thomas Aquinas.

Ata o Thomas Aquinas

Maimoa le vitio: A History of Philosophy. 24 Thomas Aquinas Christian Aristotelianism (Mae 2025).

Mataupu Talu

Homer

Mataupu O Sosoo Mai

Taua ma le le taua

Mataupu E Fesootai I Ai

15 mea moni e uiga i koalas: tafaoga faamasani tala, taumafataga ma sina faiʻai

15 mea moni e uiga i koalas: tafaoga faamasani tala, taumafataga ma sina faiʻai

2020
Lucrezia Borgia

Lucrezia Borgia

2020
50 mea mananaia e uiga ia Beethoven

50 mea mananaia e uiga ia Beethoven

2020
Punavai o Trevi

Punavai o Trevi

2020
35 manaia mea moni e uiga i telefoni poto

35 manaia mea moni e uiga i telefoni poto

2020
Mauga Vesuvius

Mauga Vesuvius

2020

Tuua Lau Faamatalaga


Mataupu Manaia
100 Manatu Moni e uiga i Eleni Anamua

100 Manatu Moni e uiga i Eleni Anamua

2020
25 mea moni e uiga i le tundra: frosts, Nenets, tia, iʻa ma namu

25 mea moni e uiga i le tundra: frosts, Nenets, tia, iʻa ma namu

2020
Cindy Crawford

Cindy Crawford

2020

Vaega Lauiloa

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

E Tusa O Le Tatou

Mea moni e le masani ai

Faasoa Atu I Lau Uo

Copyright 2025 \ Mea moni e le masani ai

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

© 2025 https://kuzminykh.org - Mea moni e le masani ai