.wpb_animate_when_almost_visible { opacity: 1; }
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
  • Tele
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
Mea moni e le masani ai

Karl Marx

Karl Heinrich Marx (1818-1883) - Siamani faifilosofia, sosaiete, tamaoaiga, tusitala, fatusolo, tusitala faaupufai, gagana ma tagata lautele. Uo ma uo a Friedrich Engels, o ia na ia tusia le "Manifesto o le Communist Party".

Le tusitala o le masani faasaienisi galuega i faiga faaupufai "Tupe faavae. Faitioga a Tamaoaiga Faʻaupolokiki ". Foafoa o Marxism ma le talitonuga o faʻasiliga tau.

E tele tala mananaia i le talaaga o Karl Marx, lea o le a matou faʻamatalaina atu i lenei tusitusiga.

O lea la, o se talaʻaga puʻupuʻu lenei a Marx.

Talaaga o Karl Marx

Karl Marx na fanau ia Me 5, 1818 i le taulaga Siamani o Trier. Na ola aʻe o ia i se aiga mauoa o tagata Iutaia. O lona tama, o Heinrich Marks, sa faigaluega o se loia, ma o lona tina, o Henrietta Pressburg, sa aafia i le tausiga o le fanau. E toʻa 9 le fanau a le aiga o Marx, e toʻafa i latou e leʻi ola matutua.

Tamaititi ma talavou

I le afiafi o le fanau mai o Karl, na liliu ai Marx le toeaina i le faa-Kerisiano ina ia tumau ai i le tulaga o le faufautua faufautua, ma i ni nai tausaga mulimuli ane lona faletua mulimuli i lana faataitaiga. E taua le maitauina o ulugaliʻi auai i le tele aiga o rapi oe na matua le fiafia i le liliu atu i se isi faʻatuatuaga.

Na tausi lelei e Heinrich Karl, tausi lona tuputupu aʻe faʻaleagaga ma saunia o ia mo se galuega o se saienitisi. O se mea moni manaia o le lumanaʻi tagata faʻasalalau o le le talitonu i le Atua na papatisoina i le 6 o ona tausaga, faʻatasi ai ma ona uso ma tuafafine.

O le vaʻai a Marx i le lalolagi na matua aʻafia lava e lona tama, ose sa tausisi i le Age of Enlightenment ma le filosofia a Emmanuel Kant. Na auina atu o ia e ona matua i se faletaalo i le lotoifale, lea na ia maua ai togi maualuluga i le matematika, Siamani, Eleni, Latina ma Farani.

Ina ua maeʻa, sa faʻaauauina e Karl ana aʻoaʻoga i le Iunivesite o Bonn, lea na vave ona ia siitia atu ai i le Iunivesite o Perelini. O iinei na ia aʻoaʻoina ai tulafono, talaʻaga ma filosofia. I le vaitaimi lea o lona talaaga o le soifuaga, na faʻaalia ai le fiafia tele o Marx i aʻoaʻoga a Hegel, lea na tosina mai ai tagata i le Atua ma le fouvale.

I le 1839, na tusia ai e le tama le tusi "Tusigofie i le tala faasolopito o Epicurean, Stoic ma Skeptical Philosophy." I ni nai tausaga mulimuli ane, na faʻauʻu mai ai o ia mai le iunivesite i fafo, ma puipuia ai lana pepa faʻamaonia - "O le eseʻesega o le filosofia faʻale-natura o le Democritus ma le filosofia masani a Epicurus.

Gaioiga lautele ma faaupufai

I le amataga o lana galuega, na fuafua ai Karl Marx e saili se polofesa i le Iunivesite o Bonn, ae mo le tele o mafuaaga na ia lafoaia lenei aitia. I le amataga o le 1940s, sa faigaluega puupuu ai o se tusitala ma o se faatonu o se nusipepa tetee.

Na faitioina e Karl faiga faʻavae a le malo o iai nei, ma ose tagata tetee malosi foi ile faʻasalaga. O lenei mea na mafua ai le tapunia o le nusipepa, mulimuli ane na ia fiafia i le suʻesuʻega o le tamaoaiga faaupufai.

E leʻi umi ae lolomiina e Marx se tusitusiga poto i luga o le The Critique of Hegel's Philosophy of Law. E oʻo atu i le taimi o lona talaaga o le soifuaga, ua uma ona ia mauaina le taʻutaʻua tele i totonu o le sosaiete, o se faʻaiuga na filifili le malo e totogi ia te ia e ala i le tuʻuina atu ia te ia o se tulaga i ofisa o le malo.

Ona o lona musu e galulue faʻatasi ma le pulega, na faamalosia ai Mark e o atu ma lona aiga i Pale i lalo o le taufaamataʻu o le puʻeina. O i na la feiloaʻi ai ma lana paaga i le lumanaʻi o Friedrich Engels ma Heinrich Heine.

Mo le 2 tausaga, na alu le tamaloa i liʻo mataʻutia, faʻamasani ia te ia lava ma manatu o tagata na faavaeina le pule faʻamalosi, Pera-Joseph Proudhon ma Mikhail Bakunin. I le amataga o le 1845 na ia filifili ai e siitia i Peleseuma, lea, faatasi ai ma Engels, na ia auai i le lalo o le lalolagi gaoioiga "Union of the Just".

O taʻitaʻi o le faʻalapotopotoga na faatonuina latou e atiaʻe se polokalame mo le pulega a le malo. Faʻafetai ia latou taumafaiga soʻofaʻatasi, na avea Engels ma Marx ma tusitala o le Communist Manifesto (1848). I le taimi lava e tasi, na faʻateʻa ai e le malo o Pelese ia Marx mai le atunuʻu, ma ia toe foʻi ai i Falani, ona alu ai lea mo Siamani.

Ina ua faamautu i Cologne, Karl, faatasi ai ma Friedrich, amata ona lolomiina le nusipepa fouvale "Neue Rheinische Zeitung", ae o le tausaga mulimuli ane na tatau ai ona faaleaogaina le poloketi ona o le toilalo o le auupega a tagata faigaluega i le tolu itumalo Siamani. Ona sosoʻo ai lea ma le taofiofi.

Vaitaimi Lonetona

I le amataga o le 50s Karl Marx na faimalaga atu i Lonetona ma lona aiga. O Peretania i le 1867 na lolomiina ai lana galuega autu, Capital. Na te faʻaaluina le tele o taimi i le suʻesuʻeina o saienisi eseese, e aofia ai filosofia lautele, matematika, tulafono, tamaoaiga faaupufai, ma isi.

I le taimi o lenei talaaga, na galue Marx i lona tamaoaiga teori. E taua le maitau o ia o feagai ma faigata ogaoga tautupe, le mafai ona faʻaavanoa i lona toʻalua ma lana fanau mea uma latou te manaʻomia.

E leʻi umi ae amata ona avane ia e Friedrich Engels fesoasoani fesoasoani. I Lonetona, sa toaga Karl i le olaga lautele. I le 1864, na ia amataina le tatalaina o le International Workers 'Association (First International).

O lenei faʻalapotopotoga na avea ma muamua faʻavaomalo faʻalapotopotoga sili o le galulue vasega. E taua le maitauina o lala o lenei faiga faʻapaʻaga na amata ona tatalaina i le tele o atunuʻu o Europa ma le Iunaite Setete.

Ona o le faiaʻina o le Paris Commune (1872), na siitia ai le Sosaiete a Karl Marx i Amerika, ae ina ua tuanaʻi le 4 tausaga na tapunia loa. Peitai, i le 1889 na tatalaina ai le tatalaina o le Lona Lua Faava o Malo, lea na mulimuli i le aitia o le Muamua.

Marxism

O mafaufauga faʻavae a le tagata Siamani mafaufau na fausia i lona talavou. O ona aitia na faʻavae i luga o aʻoaʻoga a Ludwig Feuerbach, o ia na muamua malilie i ai i le tele o mataupu, ae mulimuli ane suia lona mafaufau.

Marxism o lona uiga o se filosofia, tamaoaiga ma faaupuga aʻoaʻoga, o le na faavaeina ia Marx ma Engels. E masani ona taliaina o mea nei e 3 aiaiga e sili ona taua i lenei vasega:

  • o le aʻoaʻoga o mea faʻasili;
  • malamalamaaga i mea totino o le talafaasolopito;
  • le aʻoaʻoga o le pule faamalosi a le tagata lautele.

E tusa ai ma le tele o tagata atamamai, o le manatu autu o le teori a Marx o lona manatu o le atinaʻeina o le tagata ese mai oloa o lana galuega, o le teenaina o se tagata mai lona fatu ma lona liua i le capitalist sosaiete i se cog i le gaosiga auala.

Talaaga o mea faitino

Mo le taimi muamua na aliali mai ai le upu "materialistic history" i le tusi "German Ideology". I tausaga na sosoʻo ai, na faʻaauau ai pea ona atiaʻe e Marx ma Engels i le "Manifesto of the Communist Party" ma le "Critique of Political Economy."

E ala i se filifili talafeagai, na oo ai Karl i lana faaiuga lauiloa: "O le fuafuaina le malamalama." E tusa ai ma lenei faʻamatalaga, o le faʻavae o soʻo se sosaiete o gaosiga gafatia, e lagolagoina isi sosaiete lautele sosaiete: polokiki, tulafono, aganuʻu, lotu.

E taua tele mo le sosaiete le tausisia o se paleni i le va o gaosiga punaoa ma gaosiga sootaga ina ia taofia ai se suiga lautele. I le talitonuga o talaʻaga o mea totino, na faia ai e le tagata mafaufau se eseesega i le va o le pologa, feudal, bourgeois ma faigamalo.

I le taimi lava e tasi, na vaeluaina ai e Karl Marx fesoʻotaʻiga i ni vaega se lua, o le pito sili ona maualalo o le agafesoʻotaʻi, ma o le maualuga e fesoʻotaʻi, leai ni mea tautupe.

Faʻasisienisi komisi

Na vaʻaia e le faifilosofia le alualu i luma o le talafaʻasolopito o tagata i le tauiviga a le vasega. I lona manatu, na o le pau lea o le auala e ausia lelei ai atinae o le sosaiete.

Na finau Marx ma Engels o le proletariat o le vasega e mafai ona aveʻesea kapitalism ma faʻatuina se faʻavaomalo fou leai vasega vasega. Ae ina ia ausia lenei sini, o se lalolagi (tumau) suiga e manaʻomia.

"Laumua" ma agafesootai

I le lauiloa "Laumua" na faamatala auiliili ai e le tusitala le mataupu o le tamaoaiga o tupe faavae. Na tele le faʻalogo o Karl i faʻafitauli o le gaosiga o tupe tetele ma le tulafono taua.

E taua le maitau na faʻamoemoe Marx i aitia a Adam Smith ma David Ricardo. O nei Peretania economists oe na mafai ona faʻamatalaina le galuega natura o le taua. I lana galuega, na talanoaina ai e le tusitala le tele o ituaiga laumua ma le aufaigaluega.

E tusa ai ma le talitonuga a Siamani, o le capitalism, e le faifai pea o fesuiaiga ma tumau tupe faavae, e amata ai faafitauli tau le tamaoaiga, lea e mulimuli ane taitai atu ai i le faaleagaina o le faiga ma le faifai malie o le leiloa o meatotino tumaoti, lea ua suia e meatotino a le malo.

Olaga patino

O le faletua o Karl o se tagata taualoa e igoa ia Jenny von Westfalen. Mo le 6 tausaga, na faalilolilo le au pele, ona o le teine ​​o matua o le tetee i la latou sootaga. Peitai, i le 1843, na faaipoipo aloaia le ulugalii.

O Jenny na avea o se ava agaalofa ma paaga a lana tane, o le na fanauina le fanau e toafitu, e toafa na maliliu ao laiti. Fai mai le toatele o tusitala o Marx, sa iai sona tamaititi laititi ma le tausi fale o Helena Demuth. Ina ua mavae le maliu o le mafaufau, na ave e Engels le tama i le tatala i tua.

Oti

Na tigaina Marx i le maliu o lona faletua, o le na maliu i le faaiuga o le 1881. E leʻi umi ae maua o ia i le pleurisy, lea na vave ona alualu i luma ma iu ai lava i le maliu o le faifilosofia.

Na maliu Karl Marx ia Mati 14, 1883 i le 64 o ona tausaga. E tusa ma le toasefulu tagata na omai e faʻamavae ia te ia.

Ata na saunia e Karl Marx

Maimoa le vitio: BBC Masters of Money Karl Marx HD (Mae 2025).

Mataupu Talu

25 mea moni e uiga i le soifuaga ma galuega faʻamiliteli a Marshal Georgy Konstantinovich Zhukov

Mataupu O Sosoo Mai

Clement Voroshilov

Mataupu E Fesootai I Ai

Mea mananaia e uiga ia Oslo

Mea mananaia e uiga ia Oslo

2020
45 manaia mea moni e uiga i alope: o latou natura olaga, agility ma o latou tulaga ese gafatia

45 manaia mea moni e uiga i alope: o latou natura olaga, agility ma o latou tulaga ese gafatia

2020
Mea manaia e uiga i asini

Mea manaia e uiga i asini

2020
Mea manaia e uiga ia Nikola Tesla

Mea manaia e uiga ia Nikola Tesla

2020
Sandro Botticelli

Sandro Botticelli

2020
Henri Poincaré

Henri Poincaré

2020

Tuua Lau Faamatalaga


Mataupu Manaia
100 mea mananaia e uiga ia Alesana II

100 mea mananaia e uiga ia Alesana II

2020
Pestalozzi

Pestalozzi

2020
Khabib Nurmagomedov

Khabib Nurmagomedov

2020

Vaega Lauiloa

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

E Tusa O Le Tatou

Mea moni e le masani ai

Faasoa Atu I Lau Uo

Copyright 2025 \ Mea moni e le masani ai

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

© 2025 https://kuzminykh.org - Mea moni e le masani ai