.wpb_animate_when_almost_visible { opacity: 1; }
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
  • Tele
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
Mea moni e le masani ai

Jean-Paul Sartre

Jean-Paul Charles Aimard Sartre (1905-1980) - Falani faifilosofia, sui o atheistic existentialism, tusitala, tusitala, tusitala ma tusitala. Manumalo i le 1964 Nobel Prize i Tusitusiga, na ia teʻena.

E tele tala mananaia i le talaaga o le soifuaga o Jean-Paul Sartre, lea o le a tatou talanoaina i lenei tusitusiga.

Ma, ae e te leʻi i ai o se puʻupuʻu talaʻaga o Sartre.

Talaaga o Jean-Paul Sartre

Na fanau Jean-Paul Sartre ia Iuni 21, 1905 i Pale. Na ola aʻe o ia i le aiga o le fitafita o Jean-Baptiste Sartre ma lona toʻalua o Anne-Marie Schweitzer. Na o ia lava le tama a ona matua.

Tamaititi ma talavou

O le faʻalavelave muamua lava i le talaaga o le mafaufau o Jean-Paul na tupu i le tasi o ona tausaga, ina ua maliu lona tama. Ina ua maeʻa lena, ona see atu lea o le aiga i le fale o matua i Meudon.

Na alofa tele le tina i si ana tama, ma taumafai e avatu mea uma na ia manaʻomia. E taua le maitauina o Jean-Paul na fanau mai ma le pupula o le mata agavale ma le mea matuitui i lona mata taumatau.

O le soona tausi o le tina ma aiga na atiaʻe i le tama tama ia uiga lelei e pei o le le fiafia ma le faʻamaualuga.

E ui lava i le mea moni o aiga uma na faʻaalia le alofa moni mo Sartre, na te leʻi toe tali atu ia i latou. O se mea moni mataʻina o lana galuega "Lay", o le faifilosofia taʻua o le olaga i totonu o le fale o seoli faʻatumuina i le pepelo.

I le tele o itu, na avea ai Jean-Paul ma tagata e le talitonu i le Atua ona o le le fiafia i le aiga. O lona tinamatua o le Katoliko, a o lona tamamatua o Porotesano. O le tauleʻaleʻa sa masani ona molimauina pe faʻafefea ona latou tauemuina isi lotu.

Na mafua ai le mea moni na lagona e Sartre o lotu uma e lua e leai se taua.

A o talavou, sa aʻoga i le Lyceum, ina ua maeʻa na faʻaauau pea ona aʻoaʻoina i le Higher Normal School. O le vaitaimi lena o lona talaaga o le soifuaga na tupu ai lona fiafia i le tauiviga faasaga i le paoa.

Filosofia ma Tusitusiga

O le lelei puipuia o lana filosofia filosofia ma galue o se filosofia faiaoga i le Le Havre Lyceum, Jean-Paul Sartre alu i se internship i Perelini. I le toe foi ai i le fale, sa faaauau pea ona ia aoao atu i ituaiga eseese o lipine.

O Sartre na iloga i le agamalie, maualuga lona atamai ma lona aʻoaʻoina. E fiailoa lava i le tasi le tausaga na mafai ai ona ia faitauina le sili atu i le 300 tusi! I le taimi lava e tasi, na ia tusia ai solo, pese ma tala.

O le taimi lena na amata lolomi ai e Jean-Paul ana tusitusiga muamua taua. O lana tala Nusea (1938) na mafua ai se resonance sili i sosaiete. I totonu, talanoa le tusitala e uiga i le valea o le olaga, vevesi, leai se uiga i le olaga, faʻanoanoa ma isi mea.

O le autu o lenei tusi e oʻo mai i le iʻuga o le mauaina o lona uiga na o le fatufatuaʻi. A maeʻa lena, ona toe faʻailoa mai lea e Sartre se isi galuega - o se faʻaputuga o tala puʻupuʻu e 5 "O le Pa", lea e faʻalogoina ai foi ma le tagata faitau.

Ina ua amata le Taua Lona Lua a le Lalolagi (1939-1945), na tofia Jean-Paul i le ami, ae na folafola e le komisi o ia e le talafeagai mo le tautua ona o lona tauaso. O lona iʻuga, sa tofia le aliʻi i le meteorological corps.

Ina ua nofoia e le au Nasi ia Farani i le 1940, na puʻeina Sartre, lea na ia faʻaaluina ai pe a ma le 9 masina. Ae e oʻo lava i tulaga faigata faapena, sa ia taumafai lava e faʻamoemoe lelei i mea o lumanaʻi.

Na fiafia Jean-Paul e faʻafiafia ona tuaoi i le fale puipui i tala malie, auai i fusuʻaga ma na mafai foʻi ona faʻatinoina se faʻafiafiaga. I le 1941, na tatala ai le pagota afa-tauaso, ma o le iʻuga na mafai ai ona toe foʻi e tusi.

I ni nai tausaga mulimuli ane ai, na lolomi ai e Sartre le tala e faʻasaga i leista, The Flies. Na ia 'inoʻino i le au Nasi ma faitio ma le le alofa i tagata uma mo le le faia o se taumafaiga e teteʻe atu i le au Nasi.

I le taimi o lona talaaga, o tusi a Jean-Paul Sartre ua leva ona lauiloa. Na ia fiafia i le pule i le va o sui o le sosaiete maualuga ma tagata lautele. O le lolomiina o tusitusiga na mafai ai ona ia tuua aʻoaʻoga ae uaʻi atu i filosofia ma tusitusiga.

Ile taimi lava e tasi, na avea Sartre ma tusitala ole aʻoaʻoga ole filosofia ua taʻua "Being and Nothing", lea na avea ma tusi e faʻasino iai le au popoto Farani. O le tusitala na ia atiaʻe le manatu e leai se malamalama, ae naʻo le iloa o le lalolagi lata mai. E le gata i lea, o tagata taʻitoʻatasi e nafa ma ana gaioiga naʻo ia lava.

Jean-Paul avea ma se tasi o sili ona malamalamaʻaga sui o atheistic existentialism, lea teʻena le mea moni i tua atu o tagata (phenomena) e mafai ona i ai se lilo le lilo (Atua), lea e fuafuaina ai a latou "fatu" poʻo le moni.

O le filosofia manatu o le Farani e maua ai se tali i le tele o tagatanuu, o se taunuuga o lea e tele ona mulimuli. O le faʻaaliga a Sartre - "o le tagata ua faʻamoemoe e saoloto", ua avea ma mautauave lauiloa.

Na taʻua e Jean-Paul, o le saolotoga lelei o tagata o le saolotoga lea o le tagata mai le sosaiete. E taua le matauina na ia faitio i le manatu o Sigmund Freud o le le iloa. I se faatusatusaga, o le tagata mafaufau na folafola mai o le tagata o loo galue pea ma le mataala.

E le gata i lea, e tusa ai ma le faʻamatalaga a Sartre, e oʻo lava i osofaʻiga faʻafuaseʻi, e le o se mea tupu fua, ae e faʻafuaseʻi ona taʻavale. I le 60s, sa i ai o ia i le tumutumuga o le lauiloa, faʻatagaina o ia lava e faitio faʻalapotopotoga lautele ma tulafono.

I le 1964 na manaʻo ai Jean-Paul Sartre e tauaaoina le Nobel Prize i Tusitusiga, na ia teena. Na ia faʻamatalaina lana gaioiga i le mea moni na ia le manaʻo e nofo aitalafu i soʻo se sosaiete faʻalapotopotoga, fesiligia lona lava tutoʻatasi.

E masani ona tausisi Sartre i manatu tauagavale, mauaina o se igoa taʻuleleia o se toa tau faasaga i le malo o iai nei. Na ia puipuia tagata Iutaia, tetee faasaga i taua Algeria ma Vietnam, tuuaia le US mo le osofaia Cuba, ma le USSR mo Czechoslovakia. Na lelea faalua lona fale, ma faanatinati atu le au fitafita i totonu o le ofisa.

I le gasologa o le isi tetee, lea na faateteleina i le vevesi, na pueina ai le faifilosofia, ma mafua ai le ita tele i le sosaiete. O le taimi lava na lipotia ai lenei mea ia Charles de Gaulle, na ia faatonuina ai loa e tatala ia Sartre, ma faapea atu: "E le falepuipui Farani ia Voltaires."

Olaga patino

A o avea pea ma tamaititi aoga, na feiloaʻi Sartre ma Simone de Beauvoir, o ia na vave ona ia mauaina se gagana masani. Mulimuli ane, na taʻutino e le teineititi ua maua lona lua. O le iʻuga, na amata ona nonofo talavou i se faʻaipoipoga faʻaipoipo.

Ma e ui lava o ulugaliʻi e tele mea e tutusa ai, i le taimi e tasi la latou mafutaga na o mai ma le tele o mea uiga ese. Mo se faʻataʻitaʻiga, na faʻaʻoleʻole e Jean-Paul ia Simone, o ia foi, na ia kopi foi ia te ia ma tamaloloa ma fafine.

E le gata i lea, o le au alofa na nonofo i fale eseese ma feiloai pe a latou mananaʻo. O se tasi o messesses a Sartre o le tamaitai Rusia o Olga Kazakevich, o ia na ia faapaia i ai le galuega "The Wall". E leʻi umi ae faʻasese e Beauvoir ia Olga i le tusiaina o le tusi sa Ia sau e nofo ai i lona mamalu.

O le iʻuga, na avea Kozakevich ma "uo" a le aiga, aʻo amata ona faʻauo le faifilosofia i lona uso o Wanda. Mulimuli ane, na ulufale Simone i se vavalalata vavalalata ma lana tama aʻoga talavou Natalie Sorokina, o le na avea mulimuli ane ma pule sili a Jean-Paul.

Peitai, ina ua leaga le soifua maloloina o Sartre ma ua uma ona faataotolia le moega, sa masani ona faatasi Simone Beauvoir ma ia.

Oti

I le faaiuga o lona olaga, na matua tauaso Jean-Paul ona o le alualu i luma o le glaucoma. Ae toeititi lava oʻo i lona maliu, na ia talosagaina ai e aua le faia se sauniga matagofie o le falelauasiga ma aua le tusiaina leotetele tagata e uiga ia te ia, talu ai e le fiafia i le pepelo.

Na maliu Jean-Paul Sartre ia Aperila 15, 1980 i le 74 o ona tausaga. O le mafuaʻaga o lona maliu o le pulmonary edema. E lata i le 50,000 tagata na oʻo i le auala mulimuli a le faifilosofia.

Ata na pueina e Jean-Paul Sartre

Maimoa le vitio: La Nausée - Jean-Paul Sartre (Mae 2025).

Mataupu Talu

35 mea moni manaia mai le soifuaga o Tyutchev

Mataupu O Sosoo Mai

Le mea e vaʻai i Dubai i le 1, 2, 3 aso

Mataupu E Fesootai I Ai

O le a le hedonism

O le a le hedonism

2020
Elisaveta Bathory

Elisaveta Bathory

2020
Thor's Well

Thor's Well

2020
20 mea manaia e uiga i le lafo uʻamea: talaʻaga o foliga vaaia, mauaina ma le faʻaaogaina

20 mea manaia e uiga i le lafo uʻamea: talaʻaga o foliga vaaia, mauaina ma le faʻaaogaina

2020
Tuutuuga tatau ona iloa e tagata uma

Tuutuuga tatau ona iloa e tagata uma

2020
Alexander Revva

Alexander Revva

2020

Tuua Lau Faamatalaga


Mataupu Manaia
Robert Rozhdestvensky

Robert Rozhdestvensky

2020
Henry Kissinger

Henry Kissinger

2020
Mea mananaia e uiga ia Zhukovsky

Mea mananaia e uiga ia Zhukovsky

2020

Vaega Lauiloa

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

E Tusa O Le Tatou

Mea moni e le masani ai

Faasoa Atu I Lau Uo

Copyright 2025 \ Mea moni e le masani ai

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

© 2025 https://kuzminykh.org - Mea moni e le masani ai