.wpb_animate_when_almost_visible { opacity: 1; }
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
  • Tele
  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga
Mea moni e le masani ai

15 mea moni e uiga i alalaupapa, alalaupapa fausiaina ma alalaupapa fausiaina

Tagata uma vaʻai i le lautele o auala eseese o alalaupapa. E le o tagata uma manatu o le alalaupapa o se sili atu matua mea fou faatoa fausiaina nai lo le uili. I le vaitaimi o le afe ma afe o talafaʻasolopito o tagata, e leʻi manaʻomia e tagata ni felauaiga i se mea mamafa. O fafie e mafai ona tauʻavea e lima. O se ana poʻo se faleoo na talafeagai mo se fale. O le mammoth lauiloa, fasiotia mo meaʻai, e leʻi manaʻomia ona tosoina i se mea - na latou 'aʻai i le umi na mafai ai, i luga tonu lava, pe vaevae le tino oti i ni fasi e talafeagai mo le aveina. O le sopoia o vaitafe poʻo vaitafe, muamua i le paʻu lelei, ona sosoʻo ai lea ma se pusa faʻapitoa, e masani ona manaʻomia, ma o nisi taimi e faʻamoemoe le ola i le ono sopoia.

I nisi o vaega maugā o Amerika i Saute ma Asia, e i ai ituaiga e leʻo iloaina lava le uili. Ae o alalaupapa e lauiloa i ituaiga ia, ma e masani ona le o se ogalaau na toʻulu ifo i totonu o le vaitafe e tasi le mita le umi, ae o fausaga faigata o fetuʻutuʻunaʻi o alava ma fafie, faʻatasia ma le itiiti ifo o mea faigaluega, ae o loʻo galulue mo seneturi.

O le fausiaina tele o alalaupapa na amataina e auala-valea Roma. O le faʻavae o le fausiaina o alalaupapa na latou fausiaina mo le selau ma selau o tausaga, ae le i aliali mai foliga uʻamea, sima ma isi mea faʻaonapo nei. Ae e oʻo lava i le amanaia o sili ona lata mai i le saienisi, o le fausiaina o alalaupapa o loʻo tumau pea o se galuega inisinia faigata.

1. O alalaupapa, e ui lava i lo latou eseesega uma, e naʻo le tolu ituaiga i le ituaiga o fauga: girder, cable-nofo ma faʻamalama. O le pito i lalo ole auala laupapa e pito sili ona faigofie, o le ogalaau lava e tasi na togi i luga o le vaitafe. O le faʻateʻa alalaupapa faʻalagolago i luga o uaea; e mafai ona avea uma laʻau alava ma malosi uʻamea maea. O le alalaupapa pupuni e sili ona faigata ona fausiaina, ae i le taimi lava e tasi e sili ona anagata. O le mamafa o le auala laupapa i luga o faʻaputuga e tufatufaina atu i lagolago. Ioe, i ona po nei fausiaina alalaupapa o loʻo iai foʻi tuʻufaʻatasiga o nei ituaiga. O loʻo i ai foʻi ni auala laupapa, poʻo ni auala laupapa, ae naʻo ni mea le tumau, ma e taʻoto luga o le vai, ma e le pasia. E mafai foi ona iloa eseese alalaupapa (pasia o le vai) mai alalaupapa (kolosiina o fanua maulalo ma vanu) ma auala savali (pasi i luga o auala), ae mai le itu tau inisinia, e leai se taua o le eseesega.

2. E ui lava i le mea moni o soʻo se alalaupapa, i se faʻauigaina, o se fausaga faʻafoliga, luga o le Lalolagi, ese mai tamaʻi gullies, o loʻo i ai moni faʻalenatura tetele faʻasologa. Talu ai nei, o ata o le Fairy Bridge i Saina na lautele faʻasalalauina. E maofa lava vaʻaiga - e pasia le vaitafe i lalo o le faitotoʻa ma le maualuga e ova atu i le 70 mita, ma le umi o le auala laupapa e latalata ile 140 mita. Peitai, Fairy Bridge e mamao ese mai le naʻo, ae le o le lapoʻa, ituaiga faʻavae. I Peru, i le itu i sasaʻe o Andes, i tua i le 1961, na maua ai se faitotoʻa maualuga ma 183 mita i luga o le Vaitafe o Kutibiren. O le iʻuga alalaupapa e ova atu i le 350 mita le umi. E le gata i lea, o lenei "auala laupapa" e tusa ma le 300 mita le lautele, o lea e mafai ai e tagata e ana i le auala ona finau poʻo le a tonu lenei fausaga masani e tatau ona mafaufau i ai.

3. O le alalaupapa e sili ona taʻutaʻua o anamua atonu o le 400-mita alalaupapa i luga o le Rhine, fausia i le 55 TLM. u Faʻafetai i le tauagafau o Julius Kaisara, ma faʻamatalaina ma le filiga i le tusi "Gallic War" (leai se isi faʻamaoniga), ua matou maua le aitia o lenei vavega o inisinia. O le alalaupapa na fausia mai luga ma faʻasolosolo pupuni oak ma le maualuga o 7-8 mita (o le loloto o le Rhine i le tulaga o le auala laupapa o 6 mita). Mai luga, na faʻapipiʻi faʻaputuga ma faʻalava pou, lea na faʻaauupegaina ai se faʻamau o ogalaau. O mea uma e uiga i mea uma e 10 aso. Ina ua toe foi atu i Roma, sa faatonu e Kaisara le tatalaina o le auala laupapa. E i ai se mea sese na masalomia ua i le Vaitau Tutotonu. Moni, Andrea Palladio ma Vincenzo Scamozzi naʻo laʻititi faasaʻoina le sili Kaisara, "fetuʻunaʻi" le auala fausiaina ma foliga mai o le alalaupapa. O Napoleon Bonaparte, faʻatasi ai ma ona uiga faʻamaoni, na ia taʻutino mai o tala uma lava e uiga i le laupapa ufiufi o le auala laupapa e faʻavalevalea, ma o legionnaires o loʻo savali i luga o ni laupapa e leʻi faʻamatutu. Aokuso von Zoghausen, o se inisinia a le militeri Prussian, na alu atili i luma. Na ia fuafuaina afai e te samala se faʻaputuga ma se fafine (o se samala tele e siʻi aʻe i luga o maea) mai vaʻa e lua, ona faʻaopopoina lea faʻamalosia i le lafoa, o le poloketi e mafai lava. O loʻo manino mai, mo le sauniuniga o faʻaputuga sa manaʻomia e tatuu i lalo se laʻau laʻau laʻau, ma eliina se mea e eli ai maʻa mo toe faʻatumu. Ua maeʻa nei i le luasefulu senituri, na faʻatulagaina e le aliʻi tusi tala o Nikolai Ershovich, o le galue faʻalua o le avetaʻavale, e 40 aso e faʻaauau ai galuega, naʻo le faʻatosina o faaputuga ma legionnaires a Kaisara. Atonu, o le auala laupapa i luga o le Rhine na o le mauoa o mafaufauga o Kaisara.

4. O le na faavaeina le fausiaina o alalaupapa faasaienisi o le inisinia Rusia ma saienitisi Dmitry Zhuravsky (1821 - 1891). O ia lea na amata faʻapipiʻi faʻasaienisi fuafuaina ma faʻataʻitaʻiga lelei o faʻataʻitaʻiga i le fausiaina o alalaupapa. Sa galue Zhuravsky o se inisinia i le fausiaina o nofoaafi sili ona umi i le lalolagi, St. Petersburg - Moscow. O le mamalu o tagata fau auala Amerika na faʻapa faititili i le lalolagi. O le moli o William Howe. Na ia fauina se paʻu laupapa na fusifusia faʻatasi i uʻamea. Ae ui i lea, o lenei mea fou na avea o se faʻafuaseʻi musumusuga. O Gau ma lana kamupani na fausia le tele o alalaupapa i le Iunaite Setete, ae na latou fausiaina, e pei ona faʻaaogaina faʻapitoa e le saienitisi lauiloa - i soʻo se taimi. Faapena foi, empirically, nei alalaupapa na malepe. O Zhuravsky, i le isi itu, na amata ona fuafua le malosi o faʻaupuga fausaga faamatematika, faʻaititia mea uma i se matagofie seti o metotia. Toetoe lava o alalaupapa alalaupapa i Lusia i le seneturi lona 19 na fausia a le i lalo o le taʻitaʻiga a Zhuravsky, poʻo le faʻaaogaina o ana faʻatusatusaga. O metotia faʻatumu na liua lautele - na latou o mai foi a o fuafuaina le malosi o le tumutumu o le Cathedral o le Peter ma Paul Fortress. I le lumanaʻi, na fausia ai e Dmitry Ivanovich alavai, toe fausiaina ni sami, mo le 10 tausaga na faʻauluulu i ai le matagaluega o auala, faʻalauteleina le auala o auala tele.

5. O le alalaupapa uumi i le lalolagi - Danyang-Kunshan viaduct. E itiiti ifo ma le 10 km o lona umi atoa o le 165 km e pasia luga o le vai, ae le avea ai le vaega o le auala televave i le va o Nanjing ma Shanghai faigofie ona fausia. Peitai, na o le $ 10 piliona le aofaʻi o tagata faigaluega Saina ma inisinia ae tusa ma le 40 masina e fausia ai lenei sauʻai i le lalolagi o auala laupapa. O le vave fausiaina o le viaduct na manino mafua mai foi i tulaga faaupufai manaʻomia. Talu mai le 2007, o le alalaupapa umi i le lalolagi o le Zhanghua - Kaohsiung Viaduct. O lenei ana faamaumauga na fausia i Taiwan, lea e taʻua foi o le Republic of China ma ua ia manatu o pulega o loʻo iai nei i Beijing o ni tagata gaoi. Nofoaga 3 e oʻo i le 5 o loʻo nofoia e ala laupapa eseese ma auala laupapa mai Saina mai le 114 i le 55 kilomita le umi. Naʻo le pito i lalo o le pito i luga o alalaupapa i Taialani ma le Iunaite Setete. O le uii o ala laupapa uʻumi a Amerika, o le 38 kilomita le umi i le Bridge Bridge o Ponchartrain, na faatonuina i le 1979.

6. O le lauiloa Bridge Brooklyn i Niu Ioka na fasiotia ai le na o le 27 tagata faigaluega, ae faʻapea foi ma le toʻalua o ona fausiaina: John Roebling ma lona ataliʻi o Washington. John Roebling, i le taimi na amataina ai le fausiaina o le Alalaupapa o Brooklyn, ua uma ona fausia se uaea-tumau kolosi luga o Niagara i lalo tonu o le afu lauiloa. Ma se faʻaopopoga, sa ia te ia se kamupani tele uʻamea uaea kamupani. Roebling Matua na fausia se poloketi mo le alalaupapa ma i le 1870 amata lona fausiaina. Na tuu atu e Roebling le faatonuga e amata le fausiaina o le alalaupapa, ma le le iloaina ua malaia o ia. I le taimi o le fuataga mulimuli, o le vaʻa na lavea i le vaʻa na aveina le inisinia. O le inisinia na manuʻa ni tamaivae. Na te leʻi toe malosi mai lenei manuʻa, e ui na tipi ese lona vae. Ina ua mavae le maliu o lona tama, na avea Washington Roebling ma pule inisinia. Na ia vaʻaia le fausiaina o le Alalaupapa o Brooklyn, ae o le soifua maloloina o Roebling Jr. A o feagai ai ma se faʻalavelave i totonu o se pusa o potu - o se potu e faʻamalosia ai le vai e ala i le maualuga o le ea mo le galue loloto - na sao mai o ia mai faʻamaʻi faʻamaʻi ma na pē ai le tino. Na faaauau pea ona vaʻaia e ia le fausiaina, nofo i le nofoa faʻataʻavalevale ma fesoʻotaʻi ma tufuga ala i lona toʻalua, Anne Warren. Ae ui i lea, Uosigitone Roebling sa i ai se naunautaiga e ola na ia ola pipili seia oo i le 1926.

7. O le alalaupapa umi i Lusia o le "pito sili ona fou" - o le Crimean Bridge. O lana vaega taʻavale na faʻagaioia i le 2018, ma le nofoaafi tasi i le 2019. O le umi o le vaega o nofoaafi o 18,018 mita, o le vaega taʻavale - 16,857 mita. O le vaevaega i ni vaega, ioe, e i ai tuutuuga - o le umi o auala auala ma le umi o le auala na fuaina. O le lona lua ma le lona tolu nofoaga i le tulaga o alalaupapa sili ona umi i totonu o Lusia o loʻo nofoia e soʻoga o le Western High-Speed ​​Diameter i St. Petersburg. O le umi o le itu i Saute ova o 9,378 mita, o le North overpass o 600 mita puupuu.

8. Trinity Bridge i St. Petersburg i le amataga o le luasefulu senituri na taʻua o le Farani poʻo le Parisian lalelei. I le taimi o le fetauiga faʻaupolokiki i le va o Lusia ma Farani, o le matua faʻaaloalo lava mo Farani uma na oʻo i le lagi-maualuga maualuga. Naʻo kamupani Farani ma inisinia Farani na auai i le tauvaga mo le fausiaina o le Tolutasi Bridge. O le na manumalo o Gustave Eiffel, o le na fausia le 'olo i Pale. Peitaʻi, ona o ni mea lilo o le agaga o Lusia, na tofia ai loa le Batignolles e fausia le auala laupapa. E leʻi faʻanoanoa le Falani, i le fausiaina o le isi teuteuga o le taulaga. Trinity Bridge e teuteuina i uluaʻi faʻamau i luga o itu uma e lua ma moli e faʻapaleina ai pou taʻitasi o le auala laupapa. Ma mai le Trinity Bridge e mafai ona e vaʻai atu i isi auala laupapa se fitu i le taimi e tasi. I le 2001 - 2003, na toe fausia atoa le alalaupapa ma le toe suia o vaega sima faʻamalosia ua malepelepe, auala, auala auala, o le taupega auala ma le faʻapipiʻiina o moli. Uma teuteuina ma fausaga elemeni ua toefaaleleia. I luga o auala mai le auala laupapa, ua aliali mai ai fefaʻatauaʻiga o tulaga.

9. Vaega o le ata vaʻaia e aliali mai i le ulu o se tagata i le upu "Lonetona" e foliga mai o se alalaupapa - e pei o le faʻamautuina cliches. Peitai, e le tele ni auala laupapa i le laumua o Peretania. E naʻo le 30 i latou.Faʻatusatusa: o le na tuʻufaʻatasia le Guinness Book of Records e talitonu e tusa ma le 2,500 alalaupapa i Hamburg, Siamani. I Amsterdam, e oʻo atu i le 1,200 alalaupapa, i Venise, lea e tu latalata i luga o le vai, e 400. E mafai ona ofi St. Petersburg i totonu o taulaga e tolu e pito sili ona tele le aofaʻi o alalaupapa, pe afai e faitauina uma alalaupapa i taulaga faʻatutu, ona sili atu lea i le 400 o latou auala. e i ai 342 o latou i le laumua, aofia ai 13 fetuʻutuʻunaʻi.

10. O le ulumatua o alalaupapa na sopoia le Vaitafe o Moskva i le laumua o Lusia, aʻo isi faʻaputuga, e le tuai. Na fausia e le tusiata Roman Klein i le 1912 e faʻamanatu ai le selau tausaga o le Patriotic War. Talu mai lena taimi, ua faʻalua ona toe fausia le auala laupapa. O pou pou na suia, o le auala laupapa na faʻalauteleina, o lona maualuga na faʻateleina - mo se alalaupapa o loʻo tu ai ni nai kilomita mai le Kremlin, e le gata i mea taua e taua, ae o loʻo ia te ia foi le mafai gafatia. O le vaʻaia o le auala laupapa ua faʻasaoina atoa ma ana pisinisi pisinisi - itu faʻailoga ma faʻamau.

11. O le amataga o le XXI seneturi o le auro tausaga o le Rusia auala laupapa fale. A aunoa ma le fiafia tele, aunoa ma le faʻalauiloaina o polokalame a le atunuʻu poʻo le lautele o le atunuʻu fausiaina galuega, tele o alalaupapa o le umi tele ma faʻapitoa faigata o fausiaina ua fausiaina i le atunuʻu. Ua lava le fai atu o le 9 mai le 10 ma le 17 o le 20 pito sili ona umi o auala laupapa a Lusia na fausia i le 2000-2020. Faatasi ai ma le "oldies" i le pito i luga sefulu o le alalaupapa Amur i Khabarovsk (3,891 mita, tulaga 8), lea e mafai ona vaaia i le lima afe o pili. O le Saratov Bridge (2804, 11) ma le Metro Bridge i Novosibirsk (2 145, 18) sa iai i totonu o alalaupapa e lua sefulu le umi a Rusia.

12. O le iʻuga o le uluaʻi auala o St. Petersburg e aoga e faʻaauau i le tusi. Na fausia e Alexander Menshikov i le 1727. Ina ua mavae le maliu o Peter I, o le na le taliaina le fausiaina o alalaupapa i St. Petersburg, o le tagata sili ona fiafia i ai na pule aoao ma faʻaaogaina le tulaga o le Admiral. Ma o le Admiralty na tu mai le fale o Menshikov i le Vasilyevsky Island i le isi itu o le Neva - e faigofie ona e alu i le tautua e aunoa ma le suia i ni vaʻa ma toe foʻi. Ma o lea na latou fauina ai se alalaupapa opeopea, lea na tulei ese mo le pasia o vaa ma lepeti mo le taumalulu. Ina ua faʻatoilaloina Menshikov, na ia poloaina e faʻatamaia le auala laupapa. Na taunuu i le motu, ma o le auala laupapa na tosoina ese ma le televave o le saoasaoa e tagata o St. Petersburg. O le Isaac's (St. Isaac's Church na tu latalata i le alalaupapa i le Admiralty) na toe faafou i le 1732, ae na vave ona motusia e le lolo o le tautoulu. I le 1733, na atili ai ona faʻamalosia le auala laupapa, ma na tumau pea seʻia oʻo i le 1916. Moni, i le 1850 na siitia atu i le Spit of Vasilievsky Island ma avea ai le auala laupapa ma Bridge Bridge. Masalo, i le avea ma faʻamanatuga o aso anamua, o le alalaupapa semanu e ola pea e oʻo mai i le aso, peitaʻi o se tasi na sau ma se manatu i le vaitaimi o vaʻafe e faʻatulaga ai se fale teu karasini i luga. O le iʻuga na vaʻaia: i le taumafanafana o le 1916, o aloiafi mai le galuega na faʻamumuina ai fausaga ma na vave ona taunuʻu le afi i le karasini. O toega o le auala laupapa na susunuina i lalo mo le tele o aso. Ae o le uluaʻi alalaupapa muamua lea ma moli uila - i le 1879 na faʻapipiʻi ai moli e tele na fausia e P.N. Yablochkov.

13. Pei ona e iloa, e tatau ona totogi mo soʻo se faʻafaigofieina. E masani ona molia e le auala laupapa ola o tagata mo lo latou lelei. O isi taimi e faʻatamaʻia ona o le le mafaufau o le tagata poʻo le faʻatamala, o isi taimi mo mafuaʻaga masani, ae o le tele o taimi e faʻaleagaina le alalaupapa e le tele o faʻafitauli. O mataupu i Angers, Farani (1850) poʻo St. Petersburg (1905), ina ua palasi alalaupapa ona o le savali atu o fitafita o loʻo tagitagi i gatete o le alalaupapa, e mafai ona taʻua o se mea lelei - o le faʻatafunaga e tasi lava le mafuaʻaga manino. O Clark Eldridge ma Leon Moiseeff, a o la fuafuaina se alalaupapa i Tacoma Narrows i le Iunaite Setete, na le amanaiaina foi le leo, i lenei tulaga na agi ai le agi a le savili. O le auala laupapa na solo i lalo i luma o le tele o mea puʻeata e ana ata puʻeina ata matagofie. Ae o le auala laupapa i luga o le Firth of Tay i Sikotilani i le 1879 na pa'ū e le gata ona o le tetele o matagi ma galu, ae faapea foi ona o ona lagolago e leʻi fuafuaina mo se avega faigata - o se nofoaafi na faalauiloa foi i luga o le alalaupapa. Na avea le vai o le Tei muāvai ma tuugamau mo le 75 tagata. O le "Silver Bridge" i le Iunaite Setete i le va o West Virginia ma Ohio, na fausia i le 1927, ua na o le lelava i le 40 tausaga. Na faitauina i luga o gaioiga o pasese taʻavale mamafa 600 - 800 kg ma tutusa loli. Ma i le 1950s, na amata ai le vaitau o le taʻutaʻua o taʻavale, ma taʻavale mamafa o le lapoʻa o se loli o loʻo muaʻi amata ona tiʻetiʻe i le "Silver Bridge". I se tasi aso, mamao ese mai atoatoa mo 46 tagata, na pa'ū le alalaupapa i vai o Ohaio. Ae paga lea, o alalaupapa o le a faʻaauau pea ona pa'ū - o setete ua matua mumusu e teu tupe faʻafaigaluega i pisinisi tetele, ma pisinisi tumaʻoti manaʻomia vave polofiti. E le mafai ona e mauaina mai ala laupapa.

14. I le 1850 i St. Petersburg o le fausiaina o se alalaupapa uʻamea i luga o le Neva vaitafe, toeititi lava 300 mita le umi, na maeʻa. Muamua na faaigoa ia Blagoveshchensky i le igoa o le falesa na latalata ane. Ma, ina ua mavae le maliu o Nicholas I, sa toe faaigoa ia Nikolaevsky. O le auala laupapa sa sili ona umi i Europa i lena taimi. Na amata loa ona latou tusia tala ma tala faʻasolopito e uiga ia te ia. O le taupulega, o le na faia le alalaupapa, o Stanislav Kerbedz, na tuuaia na ia tofiaina se isi tulaga o le militeli ina ua maeʻa ona faapipiiina vaitau taitasi. Kerbedz amata ona fausia se alalaupapa i le tulaga o sili. Afai e moni le tala, pe a maeʻa le vaalele lona lima, o le a avea o ia ma marshal aoao, ona tatau ai lea ia Nikolai ona fausiaina isi tolu igoa fou e tusa ai ma le numera o vaalele totoe. O tamaloloa savalivali ma tamaitai na fefinauai ma le tasi ma le isi e uiga i le matagofie o le auala laupapa - mo se taimi umi lava na o le pau na o le mea na faʻatagaina ai le ulaula - o isi auala laupapa na fai laupapa. I se taimi puʻupuʻu ae leʻi maliu o ia, o Nicholas I, na pasi ane i le auala laupapa, ma feiloaʻi ai i se solo talafeagai o maliu. Na latou tanuina se fitafita na tautua i le 25 tausaga. Na oso i fafo le tupu mai le kariota ma savali le fitafita i lana toe malaga. Na faʻamalosia foʻi le 'auʻauna e faia le mea lava lea e tasi.Mulimuli ane, ia Oketopa 25, 1917, o le fana mai le fana 6-inisi o le cruiser Aurora, lea sa tu latalata i le alalaupapa o Nikolaevsky, na aumaia ai le faailo mo le amataga o le faigamalo a Oketopa, mulimuli ane taua o le Great Oketopa Socialist Revolution.

15. Mai le 1937 i le 1938, e 14 alalaupapa na fausia pe toe fausia i totonu o Moscow. Faatasi ai ma i latou na o le taofia Crimean Bridge (Moscow) taofia i le laumua, lea e sili ona fiafia ia i latou oe mananao e pule i le ola, ma le Bolshoi Kamenny Bridge - o le lauiloa vaaiga o le Kremlin tatalaina mai ai. O le Alalaupapa Bolshoi Moskvoretsky, e fesoʻotaʻi Vasilievsky Spusk ma Bolshaya Ordynka, na toe fausia foi. Sa i ai le sopoia iinei i le 16th seneturi, ma o le muamua alalaupapa na fausia i le 1789. I taimi lata mai nei, na lauiloa ai lenei auala laupapa mo le mea moni sa i ai lava se vaalele mama a le Siamani Matthias Rust na taunuu, lea i le 1987 na manumalo ai i le atoa puipuiga o vaalele ea o le USSR. Ona fausia lea o le alalaupapa metro pito i leva i Lusia, Smolensky. O pasese muamua o le 150-mita le umi o le tasi-span arched bridge aemaise na maitauina le eseʻesega i le va o puipui pogisa o le auala faʻaofuofu ma vaaiga maoaʻe o le Vaitafe o Moskva ma ona auvai na faafuaseʻi ona vaaia.

Maimoa le vitio: Вперёд и ввысь, курсанты УИ ГА (Mae 2025).

Mataupu Talu

90 mea manaia e uiga i Saina

Mataupu O Sosoo Mai

Harry Houdini

Mataupu E Fesootai I Ai

Garik Sukachev

Garik Sukachev

2020
20 mea moni e uiga i le Caucasus: kefir, apricots ma 5 tinamatua

20 mea moni e uiga i le Caucasus: kefir, apricots ma 5 tinamatua

2020
Mea manaia e uiga i Cusco

Mea manaia e uiga i Cusco

2020
20 mea moni ma mea na tutupu mai le olaga o Chuck Norris, siamupini, tagata fai ata tifaga ma tagata agalelei

20 mea moni ma mea na tutupu mai le olaga o Chuck Norris, siamupini, tagata fai ata tifaga ma tagata agalelei

2020
Alexander Nezlobin

Alexander Nezlobin

2020
Manatu mea moni e uiga i le Lusia ruble

Manatu mea moni e uiga i le Lusia ruble

2020

Tuua Lau Faamatalaga


Mataupu Manaia
Manatu moni e uiga ia Andrei Bely

Manatu moni e uiga ia Andrei Bely

2020
100 mea moni e uiga i le Iapani

100 mea moni e uiga i le Iapani

2020
Otto von Bismarck

Otto von Bismarck

2020

Vaega Lauiloa

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

E Tusa O Le Tatou

Mea moni e le masani ai

Faasoa Atu I Lau Uo

Copyright 2025 \ Mea moni e le masani ai

  • Mea Moni
  • Manaia
  • Talafaʻasolopito
  • Vaaiga

© 2025 https://kuzminykh.org - Mea moni e le masani ai